Nakon godine obilježene važnim geopolitičkim i društvenim promjenama, milenijalci i generacija Z zaključili su da je krajnje vrijeme da tvrtke povećaju svoje napore kako bi pozitivno utjecali na svoju širu okolinu, stoji u Deloitteovom sedmom godišnjem istraživanju stavova milenijalaca (Millennial Survey). Premda su se neki lideri počeli baviti društvenim temama, milenijalci su sve skeptičniji u pogledu motiva i etike tvrtki.
Istraživanje je obuhvatilo 10.455 milenijalaca (rođeni u razdoblju od 1983. do 1994.) iz 36 zemalja te otprilike 1850 ispitanika koji pripadaju generaciji Z (rođeni u razdoblju od 1995. do 1999.) iz 6 zemalja, a koji tek stupaju na tržište rada.
Posljednja dva Deloitteova istraživanja pokazala su da su milenijalci bili znatno optimističniji u pogledu motiva i etike tvrtki. Međutim, 2018. došlo je do dramatičnog preokreta jer je razina povjerenja u tvrtke dosegla najnižu razinu u posljednje četiri godine. Danas manje od polovice milenijalaca smatra kako se tvrtke etično ponašaju (48% u odnosu na 65% u 2017.) te da su posvećene poboljšanju situacije u društvu (47% u odnosu na 62%).
Prioritet stvaranje novih radnih mjesta, inovacije i pozitivan utjecaj na društvo
Milenijalci, a sada i generacija Z, iznimno su priklonjeni mišljenju da tvrtke imaju važnu ulogu u društvu te uglavnom smatraju kako financijska uspješnost nije jedino mjerilo poslovnog uspjeha. Oni smatraju kako bi prioriteti trebali biti stvaranje novih radnih mjesta, inovacija, poboljšanje života i karijere zaposlenika te pozitivan utjecaj na društvo i okoliš. Međutim, na pitanje na što su se usredotočile njihove organizacije naveli su ostvarenje dobiti, povećanje učinkovitosti poslovanja te proizvodnju i prodaju robe i usluge – što ujedno smatraju i područjima kojima je potrebno posvetiti najmanje pažnje.
Svjesni su kako tvrtke moraju ostvariti dobit kako bi se mogle usredotočiti na područja koja milenijalci smatraju važnima, no svejedno vjeruju kako bi tvrtke trebale težiti uspostavi sveobuhvatne ravnoteže između ciljeva i financijske uspješnosti.
Bez mladih talenata nema novih ideja, rasta niti prave perspektive
„Iako ponekad dobivamo dojam kako je ovaj problem isključivo hrvatski u širem smislu demografskih potresa, migracije mladih ljudi možemo vidjeti i kao globalni problem. U našem istraživanju puno toga je isto ili slično kako na globalnoj razini, tako i u Hrvatskoj.”, tvrdi Zlatko Bazianec, Deloitteov partner u Odjelu poslovnog savjetovanja i rukovoditelj hrvatskog ureda, te nastavlja: „Mladi talenti smatraju kako lideri prevelik značaj usmjeruju na poslovanje i poslovni rezultat, a u obzir nisu uzeli svoj doprinos društvu i tematici mladih. Tvrtke trebaju utvrditi načine na koji mogu pozitivno utjecati na zajednice u kojima djeluju i usredotočiti se na pitanja kao što su raznolikost, uključivost i fleksibilnost ako žele pridobiti povjerenje i odanost zaposlenika koji pripadaju generaciji milenijalaca i generaciji Z. Bez mladih talenata nema ni novih ideja, niti rasta niti prave perspektive.”
Četrdeset četiri posto milenijalaca smatra kako lideri tvrtki pozitivno utječu na svijet te u određenoj mjeri vjeruju kako tvrtke mogu dovesti do važnih promjena u društvu. Tri četvrtine milenijalaca smatra da multinacionalne kompanije mogu pomoći društvu s izazovima u području gospodarstva, zaštite okoliša i društvenih pitanja. Navedeni nalazi pokazuju kako milenijalci smatraju da tvrtke moraju doprinijeti poboljšanju društva na različite načine, ne samo stvaranjem radnih mjesta i ostvarivanjem dobiti.
Niska razina odanosti
Razina odanosti ponovno odgovara vrijednostima od prije dvije godine. Kad je riječ o milenijalcima, 43% njih planira napustiti svoje trenutačno radno mjesto u roku od dvije godine, a samo ih 28 % namjerava ostati na istom radnom mjestu dulje od pet godina. Među onima koji su spremni napustiti svoje trenutačno radno mjestu u naredne dvije godine, 62% smatra honorarne poslove prikladnom alternativom stalnom zaposlenju. Razina odanosti još je i niža među zaposlenicima koji pripadaju generaciji Z, od kojih 61 % tvrdi kako bi napustilo svoja trenutačna radna mjesta ako bi za to imali priliku.
Kako iz zadržati?
I milenijalci i generacija Z smatraju da su čimbenici kao što su tolerancija i uključivost, poštovanje i različiti načini razmišljanja osobito važni. Premda ih mogu privući plaća i poslovna kultura poslodavca, uključivost i fleksibilnost su ključni faktori koji bi zadovoljili njihove potrebe.
Veći su izgledi da će se zaposlenici poslodavca koji ima raznoliku strukturu zaposlenika i višeg rukovodstva htjeti zadržati na predmetnom radnom mjestu pet ili više godina. Među milenijalcima i pripadnicima generacije Z koji su izrazili svoju namjeru zadržati se kod svojeg trenutačnog poslodavca barem pet godina, 55% njih je istaknulo kako je razina fleksibilnosti na njihovu radnu mjestu porasla u odnosu na prije tri godine.
>>Prilikom zapošljavanja mladi žele mogućnost razvoja i učenja
Milenijalci i generacija Z nisu spremni za četvrtu industrijsku revoluciju
Milenijalci i generacija Z vrlo su svjesni načina na koji četvrta industrijska revolucija oblikuje radna mjesta i smatraju kako ona može osloboditi ljude obavljanja rutinskih aktivnosti te im omogućiti usmjeravanje na kreativnije zadatke.
Međutim, mnogima ove promjene nisu lake. 17% ispitanih milenijalaca i 32% milenijalaca čije se organizacije već u velikoj mjeri služe tehnologijama 4. industrijske revolucije osjećaju strah kako će njihova radna mjesta ili dio njihovih zadataka zamijeniti nove tehnologije. Osim toga, manje od četiri od 10 zaposlenih milenijalaca i 3 od 10 zaposlenih pripadnika generacije Z smatraju da imaju vještine potrebne za uspjeh te su u potrazi za radnim mjestom koje će ih pripremiti za uspjeh u toj novoj eri.
Ispitanici traže smjernice koje premašuju tehničko znanje. Mladi stručnjaci traže pomoć pri unaprjeđenju mekih vještina kao što su povjerenje, interpersonalne vještine te, osobito kad je riječ o generaciji Z, etičnost i integritet. No, smatraju kako tvrtke nemaju sluha za njihove razvojne potrebe. Samo 36% ispitanika milenijalaca i 42% ispitanika generacije Z izjavilo je kako im njihovi poslodavci pomažu u razumijevanju promjena povezanih s četvrtom industrijskom revolucijom i pripremi za njih.
„Promjenjive razine odanosti upućuju na jedinstvenu priliku za pojačane napore za privlačenje i zadržavanje talenata”, objašnjava Goran Gledić, Deloitteov lider ljudskih potencijala u Adriatic regiji. „Tvrtke moraju imati sluha za ono što im milenijalci poručuju i redefinirati način na koji upravljaju talentom u okviru četvrte industrijske revolucije te se usredotočiti na učenje i razvoj kako bi svim ljudima omogućili cjeloživotni profesionalni razvoj.”
