Prema podacima HNB-a u travnju je nastavljen rast potražnje za kreditima pod utjecajem pozitivnih očekivanja glede budućih gospodarskih kretanja, kažu analitičari Raiffeisen banke. Pritom su poduzeća posebice povećala potražnju za kreditima za financiranje investicija.
Krediti poduzećima namijenjeni za investicije u travnju su iznosili 31,6 milijardi kuna. Uz mjesečni rast za 525 milijuna kuna (1,7 posto), na godišnjoj razini, nakon kontinuiranog trenda negativnih godišnjih stopa koji je datirao od svibnja 2012. u travnju je zabilježena godišnja stopa rasta od 1,1 posto u promatranoj kategoriji.
Istovremeno ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva uz rast na mjesečnoj razini za 780 milijuna kuna (2,3 posto) u travnju su iznosili 37,7 milijardi kuna zabilježivši godišnji pad za 2,9 milijardi kuna odnosno 7,6 posto.
Kunski krediti
Posljedično, uz mjesečni rast od 1,2 posto kunski krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije na kraju travnja iznosili su 23,9 mlrd. kuna. Navedeno stanje nominalnih kredita niže je za 304 mil. kuna ili 1,3 posto u odnosu na isti mjesec 2016. čime je po prvi puta od siječnja 2016. zabilježena negativna godišnja stopa rasta kunskih kredita poduzećima.
Istovremeno, uz mjesečni rast za 0,5 posto i godišnji pad deviznih kredita poduzećima (za 1,4 posto) ukupni krediti za obrtna sredstva i krediti za investicije nefinancijskim trgovačkim društvima iznosili su krajem ožujka 66,3 mlrd. kuna. Trend godišnjeg pada u promatranoj kategoriji datira od svibnja 2012. godine.
Promatrano prema kretanju kredita u valutnoj strukturi vidljiv je rast udjela kunskih kredita u ukupnim kreditima poduzećima za obrtna sredstva i investicije koji je krajem travnja dosegnuo 36,1 posto (0,9 pb više u odnosu na travanj 2016. godine).
Povećana potražnja za kreditima u domaćoj valuti podržana je i monetarnim mjerama HNB-a kroz uvođenje strukturnih operacija čime se povećava srednjoročna ponuda kunskih izvora po konkurentnijim cijenama.
“Stoga i u nastavku godine očekujemo nastavak trenda koji upućuje na razmjerno veće korištenje kunskih kredita koje domaće banke plasiraju poduzećima”, zaključuju analitičari.
