Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podupire inicijativu urbane revitalizacije zone Gredelj, koja se nalazi u samom središtu Zagreba, između lokacija Paromlina i Glavnog kolodvora, a udaljena je svega 15 minuta od središnjeg gradskog Trga bana Jelačića.
>>Industrijska baština: Strojarnica za popravak lokomotiva i vagona
Sustavnim planiranjem zona Gredelj bi mogla postati integralni dio gradske jezgre. Na temelju studije izrađene nakon potresa koji je pogodio Zagreb u ožujku 2020. godine, Banka predlaže revitalizaciju nekadašnje industrijske zone Gredelj koja bi tako postala novi dio gradske jezgre i prometni centar s integriranim kulturnim dobrima. Gredelj je prilika da se stvore novi poslovni, stambeni i javni sadržaji u blizini centra, a Grad i država dobili bi priliku konsolidirati imovinu i institucije smještene po cijelom Donjem gradu na jednoj lokaciji.
“Kombinacija Covid-19 pandemije i dva jaka potresa u 2020. godini ostavili su dubok trag na Hrvatsku. Sada je vrijeme da se krene naprijed i pokrenu planovi koji koji će otključati sve potencijale koje Hrvatska ima. Naš prijedlog za revitalizaciju grada Zagreba jasno ilustrira što slogan ‘izgraditi natrag bolje’ (“build back better”) može značiti u stvarnom životu, rekal je Victoria Zinchuk, direktorica EBRD-a za Hrvatsku.
Projekt koji se razmatra u sklopu nekadašnje industrijske zone Gredelj obuhvaćao bi površinu od 45 hektara te bi uz nove stambene kapacitete ujedno riješio i jedan od najvećih urbanističkih problema grada Zagreba – prometnu nepovezanost sjevera i juga, istoka i zapada. Zbog manjka ponude novogradnje u centru, ključni pokretač razvoja zone Gredelj bila bi izgradnja novih stambenih jedinica.
Potencijalna ulaganja u iznosu od 1,6 mlrd eura
Studija pokazuje kako bi urbana regeneracija zone Gredelj mogla u idućih 15 godina privući ulaganja u iznosu od 1,6 milijardi eura, pridonijeti porastu BDPa Zagreba za 3 posto (prije oporezivanja) te potencijalno u završnoj fazi projekta privući 10.000 do 15.000 radnih mjesta u novim poslovnim jedinicama na lokaciji.
EBRD je do danas u Hrvatsku uložila oko 4 milijarde eura, te svojim partnerima, investitorima i graditeljima iz privatnog sektora može ponuditi razne oblike financiranja koji bi komplementarno pratili i ulaganja u javnu infrastrukturu bilo od strane vlade ili iz fondova EUa. Glavne komponente plana urbane revitalizacije mogu se kvalificirati za financiranje bespovratnim sredstvima i zajmovima EUa koji su dostupni u okviru instrumenta oporavka NextGenerationEU i Višegodišnjeg financijskog okvira za 2021.-27.g. EBRD bi omogućila bespovratna sredstva tehničke pomoći za procese pripreme projekta i javnu nabavu.
Zagreb nije jedini grad u Hrvatskoj koji EBRD podupire u njihovim nastojanjima rješavanja neoptimalnih obrazaca gradnje i korištenja zemljišta, kreiranju profitabilne imovine i gospodarskih poticaja te pretvaranju napuštenih gradskih zona u uspješne, zelene i visoko kvalitetne lokacije.
Projekti, koji su u fazi izrade, su u Splitu, gdje je Banka financirala izradu Masterplan-studije za područje Istočne obale i Kopilice; zatim u Puli, gdje je Banka financirala analizu strateških mogućnosti urbane regeneracije nekoliko lokacija; te u Šibeniku, gdje je EBRD financirala pripremu integrirane razvojne strategije za bivšu industrijsku zonu Batižele koja se nalazi uz samu povijesnu jezgru grada.
“Vidimo mogućnosti diljem Hrvatske za stratešku komercijalizaciju napuštenih zona u gradovima te mobiliziramo potporu na više načina, bilo to u obliku osiguravanja bespovratnih sredstava do samog konkretnog rada na strukturiranju takvih inicijativa. Svjedočimo mnogim uspješnim primjerima takvog pristupa u drugim zemljama i uvjereni smo da Hrvatska ima volju i potencijal slijediti taj put”, dodala je Victoria Zinchuk.
