Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević predložit će Gradskoj skupštini da donese zaključak o davanju prethodne suglasnosti za donošenje odluke o prestanku rada i pokretanju likvidacije društva Blok Kvatrić d.o.o., najavio je zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet.
Riječ je o gradskoj tvrtki koja je osnovana kako bi pokrenula obnovu Bloka Badel, odnosno prostora bivše Badelove tvornice. Već u raspravi o prijedlogu bivšeg gradonačelnika o osnivanju tvrtke Blok Kvatrić oporba je upozoravala da je riječ je o sličnom modelu koji je predlagan za područje Velesajma i Hipodroma i koji je odbijen i od struke i od politike, te da tadašnji gradonačelnik Milan Bandić prijedlogom pogoduje potencijalnom investitoru.
>>Grad Zagreb traži investitora za Blok Badel, projekt vrijedan 750 mil. kuna
>>Zagrebačka Gradska skupština o Bloku Kvatrić i izvršenju proračuna
“U temeljni kapital tog društva unesena je vrijednost zemljišta koje je procijenjeno na oko 155 milijuna kuna. Plan je bio raspisati javni poziv za traženje investitora koji bi dokapitalizirao postojeće društvo unosom u njega novčane vrijednosti u minimalnoj vrijednosti na koju je procijenjena vrijednost zemljišta, te preuzeo 51 posto upravljačkih prava trgovačkog društva Blok Kvatrić. Drugim riječima, ovom odlukom otvoren je put za pogodovanje i davanje u ruke zemljišta od javnog interesa privatnom investitoru”, obrazložio je Korlaet i najavio prijedlog o likvidaciji tvrtke Blok Kvatrić koji će gradonačelnik Tomašević uputiti Gradskoj skupštini.
Spomenici industrijske arhitekture
Blok Badel prostire su u centru grada, na površini oko 30 tisuća četvornih metara. Omeđen je Vlaškom, Šubićevom, Martićevom i Derenčinovom ulicom. Unutar kompleksa nalazi se nekoliko zaštićenih spomenika industrijske arhitekture: upravna zgrada na Vlaškoj, zgrada rafinerije i pecare (kasnije skladište), proizvodna zgrada tvornice Gorica te tvornica kvasca (kasnije Badelova destilerija).
Tvornica je na tom prostoru izgrađena u 19. stoljeću. Franjo Pokorny pokrenuo je 1862. proizvodnju likera, a posao je 1867. nastavio Mijo Arko pod čijim se vodstvom tvornica proslavila. Njegov sin Vladimir Arko otkupio je 1917. susjedne parcele i angažirao arhitekta Ignjata Fischera koji je projektirao rafineriju, pecaru i tvornicu kvasca. Tako je stvoren kompleks koji danas znamo kao blok Badel (Virtualna šetnja blokom Badel).
Grad Zagreb je poziv investitorima za sudjelovanje u projektu Blok Badel raspisao u jesen 2014. godine, no ubrzo nakon raspisivanja gradonačelnik Milan Bandić uhićen, a upravljanje gradom preuzela je njegova zamjenica Sandra Švaljek. Kako je u Zagrebu odluku o velikim projektima nemoguće donijeti bez Milana Bandića, natječaj je propao.
Idejno rješenje portugalskih arhitekata
Nešto ranije, 2012. godine, proveden je međunarodni urbanističko-arhitektonski natječaj za uređenje Bloka Badel na koji su pristigla 242 rada iz 49 zemalja. Dodijeljene su tri nagrade, uz dva jednakopravna otkupa, a jednoglasnom odlukom žirija najboljim je proglašen rad portugalskog studija Pablo Pita Architects.
Na prostoru Badela portugalski arhitekti zamislili su kulturne sadržaje, s parkom ispred tvornice u kojem bi građani mogli gledati veliku skulpturu ili predstavu na otvorenom. Tada je oko 13 posto prostora bilo predviđeno za javne i društvene sadržaje, oko 49 posto za stambene, poslovne i uslužne sadržaje, a 38 posto prostora za prometne i parkirno-garažne površine.
U zgradi bivše tvornice smjestio bi se hotel s luksuznim apartmanima i penthouseima. U dvije nove višekatnice na Martićevoj i Šubićevoj bili bi stanovi (24%), uredi (32%), trgovine (22%), manji hotel (7%) i prostori namijenjeni kulturi (15%).
“Riječ je o tradicionalnom bloku karakterističnom za europske gradove, a lokacija na kojoj se nalazi ima jaku potrebu za ikoničkom arhitekturom”, istaknuli su portugalski arhitekti.
Sadašnja gradska vlast odlučila je pokrenuti izradu novog urbanističkog plana uređenja, upravo na temelju portugalskog idejnog rješenja.
