Rast cijena građevinskih materijala ugrožava oporavak i obnovu

Zbog stalnih promjena tržišnih uvjeta europski građevinari traže da ih se zaštiti od ugovorenih novčanih kazni zbog kašnjenja ili prekida projekata uzrokovanih rastom cijena sirovina ili problemima u opskrbi

337
Cijena graževinske armature u posljednjih šest meseci porasla je 70 posto [Foto: Točka na i media]

Poremećaji u lancu opskrbe ugrožavaju oporavak građevinske industrije, a time i gospodarski oporavak mnogih zemalja širom svijeta, upozoravaju analitičari građevinske industrije te strukovne i gospodarske udruge. Navedeni poremećaji posljedica su strukturne neravnoteže između lokalne proizvodnje i potražnje za sirovinama, piše časopis Mineral&gradnja.

Potražnja za građevinskim materijalom raste zbog pojačanih građevinskih aktivnosti, a posljedica je rast cijena, što uz otežanu logistiku zbog epidemioloških mjera koje su još uvijek na snazi te nestašicu radnika – problem s kojim je građevinska industrija suočena još prije pandemije – ugrožava realizaciju brojnih građevinskih projekata.

Zbog stalnih promjena tržišnih uvjeta dobavljači ne mogu garantirati rokove isporuke niti konačne cijene osnovnih materijala pa građevinske tvrtke ne mogu potvrditi konačnu cijenu svojih završenih radova i usluga.

Građevinski sektor jedan od rijetkih sektora u Hrvatskoj koji je ostao postojan u pandemiji, a sada bi njegov rast zbog navedenih problema mogao biti ugrožen. To bi ugrozilo gospodarski oporavak i provedbu nacionalnog programa oporavka.

“Globalna covid pandemija, zaustavljanje odnosno smanjivanje planirane proizvodnje gotovo svih materijala, posljedični rast cijena sirovina zbog manjka proizvodnje, rast cijena nafte za proizvodnju sirovine i prijevoz doveli su do nestašice gotovo svih materijala na globalnom pa tako i na hrvatskom tržištu, koje u stopu prati svjetska kretanja”, potvrđuju u Kamgradu, jednoj od vodećih hrvatskih građevinskih kompanija. Problemi se očituju u dobavljivosti sirovina na tržištu, cijeni materijala, povećanju cijena usluga kooperanata te nedovoljnom broju stručnog kadra, kojeg je svakim danom sve manje. Sve to utječe na aktivnosti i ugrožava profitabilnost već ugovorenih i budućih projekata, ugrožava buduće ponude i realizaciju projekata, posebno onih s višegodišnjim rokom građenja.

Strah od zatvaranja grafilišta

“Otežana je dobavljivost svih materijala, uz značajno više cijene”, potvrđuje Marko Lokin iz Kamgrada. “Dobavljači se ograđuju od penala za kašnjenje materijala što posljedično dovodi do nemogućnosti upravljanja rizicima na projektima. Problema ima sa svim materijalima od drveta, betonskog željeza te PVC i GRP cijevi. U posljednjih šest mjeseci gotovo svi materijali su enormno poskupjeli, neki čak i više od 100 posto. Na primjer, armatura 70 posto, drvo 50 do 100 posto, plastika do 50 posto, izolacijski materijali 20 do 35 posto, fasadni sustavi 10 do 20 posto, beton 5 do 10 posto.”

Prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca lamelirana drvena građa poskupila je 20 posto, GRP cijevi 70 posto, PVC i PEHD cijevi 60 posto, bakar 60 posto, XPS, EPS i mineralna vuna 30 posto, cement, beton i ljepila 5 do 10 posto… Cijena bitumena za proizvodnju asfalta porasla je 36 posto, polimerom modificiranog bitumena 38 posto, dizel goriva 35 posto, lož ulja za grijanje 85 posto, navodi Sven Mueller iz Strabaga.

“Stanje u infrastrukturnim projektima je više otežano od stanogradnje. Elastičnost tržišta je puno jača u stanogradnji gdje se nije dogodio veći pad cijena niti zbog Covid pandemije, niti zbog razornih potresa, dok je kod infrastrukturnih projekata puno veći problem. Trenutna situacija može dovesti do kašnjenja ili čak i obustave pojedinih isporuka ugovorenih materijala i do zastoja na gradilištima, a to će posljedično prouzročiti kašnjenje završetka ugovorenih radova, a moguće je i zaustavljanja radova”, procjenjuju u Kamgradu. A zatvaranje gradilišta je ono čega se građevinske tvrtke najviše boje.

Traži se mogućnost revidiranja ugovorenih troškova i rokova

Iskorištenost kapaciteta još uvijek je visoka, ali problemi s opskrbom brinu sve više i više tvrtki. Zbog toga sektorske udruge širom svijeta traže pomoć svojih vlada. Zahtjevi su uglavnom usmjereni na mogućnost revidiranja ugovorenih troškova i rokova projekata.

I Hrvatska bi trebala zaštititi izvođače od ugovorenih novčanih kazni zbog kašnjenja ili prekida projekata uzrokovanih nabavljanjem cijena sirovina ili nedostatkom opskrbe tvrtki, smatraju u Kamgradu. Također, država hitno treba zaštititi svoje izvođače tako da se primjene revizije cijena već ugovorenih projekata kako bi izvođači uspješno završili već ugovoreni projekti. Bez takve pomoći hrvatsko građevinarstvo opet će se naći u nezavidnom položaju i prijeti mu slom kao i 2008. godine, poručuju građevinari.

“Rizik i oprez su daleko veći pri nuđenju i ugovaranju novih projekata, pogotovo jer su većina naših projekta veliki projekti s dužim rokovima, u kojima je nemoguće ukalkulirati trenutne rizike jer trenutno sami izvođači pokrivaju razlike u cijenama te je hitno potrebna pomoć države, investitora i svih uključenih u projekte”, razlaže Marko Lokin iz Kamgrada.

“Svi ugovori s javnim i velika većina ugovora s privatnim investitorima imaju fiksne i nepromjenjive cijene koje je gotovo nemoguće revidirati i mijenjati. Također, svi infrastrukturni projekti u Hrvatskoj provode se prema Zakonu o javnoj nabavi gdje odabrani izvođač potpisuje ugovor s javnim naručiteljem te jamči za jedinične cijene koje su ne mogu mijenjati za čitavo trajanje ugovora, što trenutno dovodi izvođače do velikih financijskih gubitaka.”

Cijene propisana Zakonom o obnovi su preniske

Zakonom o obnovi propisane su jedinične cijene prema kojima Fond za obnovu daje procjenu koliko će neku zgradu obnova koštati. No, cijene su u međuvremenu porasle pa se izvođači ne javljaju na natječaje jer im se radovi po propisanim cijenama ne isplate.Tako ni mali broj zgrada u kojima su se stanari uspjeli dogovoriti, aplicirati i dobiti pozitivnu privremenu odluku za obnovu ne može naći izvođače.

“Cijene radova u graditeljstvu skočile su 40 do 50 posto, a cijene koje su propisane urgentnim mjerama i Zakonom o obnovi u praksi su preniske za 20 pa do čak 50 posto”, rekao je Krunoslav Komesar, građevinski inženjer i sudski vještak koji je od prvih dana nakon potresa pomagao na terenu u sklopu Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, u emisiji Izvan okvira na N1 televiziji.

Francuska vlada već je pozvala investitore da odobre produženje rokova i uspostavila je novi proces posredovanja za građevinsku industriju, a iz Hrvatske gospodarske komore kažu kako u sljedećim danima očekujemo od Europske komisije rješenje prema kojem će proizvođači moći podizati cijene i nadoknaditi poskupljenja.

Prema neslužbenim informacijama i hrvatska Vlada pokazala razumijevanje za probleme u građevinskom sektoru koji bi mogli ugroziti obnovu potresom pogođenih područja i gospodarski oporavak. Osim toga, ugrožena je realizacija infrastrukturnih projekata koji se financiraju iz fondova Europske unije, a Vlada si ne može dopustiti da takvi projekti zapadnu u probleme. Stoga u predstojećem razdoblju možemo očekivati razgovore Vlade s predstavnicima građevinskog sektora o potencijalnim rješenjima ili barem kako ublažiti problem, ali o konkretnim rješenjima je za sada prerano špekulirati.


Integralni tekst “Građevinari traže zaštitu zbog rasta cijena sirovina” objavljen je u časopisu Mineral&Gradnja