Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba i okolice Damir Vanđelić dogovorili su prošlog tjedna šest mjera kojima bi se trebala ubrzati obnova na području Zagreba.
Dogovorenih šest mjera su:
- dovršiti pregled svih oštećenih zgrada;
- pokrenuti mobilne timove za pomoć pri podnošenju zahtjeva;
- riješiti pitanja građevinskog otpada;
- pronaći prostor za odlaganja osobnih stvari građana koji će se morati seliti kada obnova počne;
- povećati broj ljudi koji piše odluke o obnovi;
- izmijeniti Zakon o obnovi.
Ministarstvo graditeljstva zaprimilo je više od 11.400 zahtjeva za obnovu, a doneseno je samo dvadesetak odluka od kojih su sano tri za rušenje oštećenih kuća, a sve ostale odnose se na novčana isplate.
Damir Vanđelić je već ranije govorio o tome da Grad Zagreb može pomoći da se hitno pregledaju zgrade koje nisu pregledane još od prvog potresa ili nakon naknadnih potresa te da nakon toga grad može pomoći građanima da podnose zahtjeve pružajući im pravnu pomoć na terenu.
>>Vanđelić: Moramo ubrzati izradu odluka o obnovi
U Zagrebu je nekoliko stotina zgrada koje nisu pregledane nakon prvog potresa, a oko tisuću ih nije pregledano nakon naknadnih potresa. “Građani su prijavljivali potrebu da se zgradu pregledaju, ali taj dio nismo obavili”, rekao je Vanđelić početkom lipnja za N1.
Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet rekao je kako je Grad u tu svrhu angažirao trideset inženjera konstrukcije na ugovor o djelu: “Podaci će biti uneseni u GIS bazu Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo (HCPI) i tada ovaj golemi posao možemo smatrati dovršenim”.
Grad Zagreb organizirat će i mobilne timove koji će pomagati građanima da podnesu zahtjeve za obnovu. Nakon potresa u Zagrebu je evidentirano 7420 zgrada koje su toliko oštećene da su neupotrebljive, a za samo 25 posto njih su pristigli zahtjevi za obnovu. U Sisačko-moslavačkoj županiji je zahtjev podnesen za 66 posto zgrada koje su nakon potresa procijenjene kao neupotrebljive.
Traži se i lokacija za odlaganje građevinskog otpada. Ministarstvo je tražilo da Grad predloži lokaciju, a na jednom od idućih sastanaka to bi trebalo biti dogovoreno.
Problem privremenog odlagališta građevinskog otpada trebao bi biti riješen u idućih tjedan dana, najavio je gradonačelnik Tomašević. “U proteklih godinu dana smo imali četiri puta veću količinu građevinskog otpada nego u normalnoj godini, a obnova u pravom smislu još nije ni krenula. To rješavamo s ministarstvima, ali u koordinaciji s Fondom i Središnjim državnim uredom. U četvrtak imamo sastanak”, dodao je.
Korleat je za Jutarnji list rekao da se potencijalne lokacije za odlagalište procjenjuju s obzirom na kapacitet, udaljenost, prometnu pristupačnost, iznos investicije koji je potreban za uređenje te eventualne kolizije sa sadržajima u blizini. Dodao je kako bi odluka trebala biti poznata za desetak dana te da će nakon toga biti odobrene potrebne dozvole.
“Na tim lokacijama otpad će biti razvrstan, a namjeravamo ih opremiti i drobilicama kako bi građevinski materijal, prije svega opeka i blokovi, bili usitnjeni, čime bi se smanjio volumen otpada i omogućila njegova reciklaža kao podloga asfaltu pri izvedbi prometnica ili kao agregat betona niskih marki”, objasnio je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet.
Traži se i lokacija na kojoj će se moći pohraniti osobne stvari građana koji će se morati seliti iz domova kada počne obnova. Korlaet je rekao kako se razmatra nekoliko lokacija, između ostaloga prostori na Zagrebačkom velesajmu te prostori kojima raspolažu Robni terminali.
U Ministarstvu, pak, kažu da planiraju na određeno zaposliti još petnaestak ljudi koji će raditi na odlukama jer trenutno taj posao radi samo tridesetak ljudi.
“Trebalo bi biti više odluka s obzirom na broj zahtjeva, ali mi na to ne možemo utjecati. Mi možemo utjecati na broj zahtjeva. Što se tiče broja odluka, ako bude potrebno, grad Zagreb može dati neke ljude u Ministarstvo kako bi se stvar ubrzala”, poručio je gradonačelnik Tomašević.
