Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u iduće dvije godine planira reorganizirati državni cestovni i željeznički sektor. U jednom holdingu okupile bi se sve tvrtke iz željezničkog sektora, a u drugom bi bile Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste. Vlada je reorganizaciju već najavila Europskoj komisiji, piše Krešimir Žabec u Jutarnjem listu.
Osim što bi osnivanje dvaju holdinga trebalo rezultirati uspješnijim poslovanjem, boljim upravljanjem projektima i samim tvrtkama, očekuje se da će nova struktura donijeti uštede i racionalizaciju. To će, naime, biti preduvjet da bi se odobrila sredstva za prijavljene projekte u sklopu novog višegodišnjeg financijskog okvira, odnosno proračuna Europske unije za razdoblje 2028.- 2034.
Ideja Europske komisije je da se preslika model Mehanizma za oporavak i otpornost te da svaka država koja aplicira za sredstva izradi svoj plan mjera i reformi u sektoru u kojem bi se projekti provodili. Ako bi provjere pokazale da planirane mjere nisu realizirane u predviđenom roku, odobrena sredstva bila bi uskraćena.
Takav model trebao bi Hrvatskoj omogućiti više sredstava iz fondova EU-a, no s druge strane trebat će provesti planirane mjere i reforme kako bi se novac dobio, ističu neimenovani izvori za Jutarnji.
Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska je od EU-a u sljedećem proračunu za projekte izgradnje cestovne i željezničke infrastrukture zatražila oko četiri milijarde eura, a jedan od glavnih projekata – izgradnja nizinske pruge prema Rijeci – bilo bi nemoguće realizirati bez europskih sredstava. Koliko će novca biti odobreno, teško je predvidjeti.
U željezničkom holdingu bili bi HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo. U sastav Holdinga ušla bi i Tvornica željezničkih vagona Gredelj ako država i tvrtka Končar uspiju otkupiti tu tvrtku od sadašnjeg vlasnika, slovačke tvrtke Tatravagonka. Unutar holdinga uspostavio bi vertikalni sustav upravljanja, objedinile bi se financije i javna nabava. Takav bi sustav trebao biti operativniji pa se očekuje brža realizacija kapitalnih projekata. Sam holding imao bi oko sto zaposlenih i jednog do dva člana uprave.
Unutar holdinga bi se osnovalo posebno društvo za upravljanje, koje bi trebalo privući mlade talentirane inženjere koji bi radili na velikim željezničkim projektima. Očekuje se i profitabilnije upravljanje nekretninama u posjedu tvrtki članica holdinga.
Spajanje Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta u holding trebalo bi biti jednostavnije. Izgradnja mreže autocesta je pri kraju. HAC ima velike prihode od cestarina, a sve je manje projekata, dok Hrvatske ceste uz nove projekte održavaju veliku postojeću infrastrukturu, ali im nedostaje novca za realizaciju. Spajanje u holding omogućilo bi financiranje izgradnje novih cesta i održavanja postojećih.
