Za projekte vodnokomunalne infrastrukture Hrvatskoj je iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (iz prioriteta 6: Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa) alocirano ukupno 1.049.340.216 eura, a dodatnih 215 milijuna eura namijenjeno je za projekte prilagodbe na klimatske promjene, prevencije i upravljanja rizicima u što je uključena i obrana od poplava.
“Kako bi što učinkovitije iskoristile sredstva koja su im na raspolaganju za vodni sektor, Hrvatske vode kao Posredničko tijelo razine 2 i Ministarstvo okliša i energetike kao Posredničko tijelo razine 1 krajem 2016. godine još su više intenzivirali aktivnosti iz svojih dijelova nadležnosti da pomognu finalizaciju i proces prijave 70-ak tada započetih projektnih prijedloga”, kažu u Hrvatskim vodama. Nakon pripreme upućeni su pozivi na dostavu aplikacijskih paketa dokumenata za 35 novih projekata ukupne prihvatljive vrijednosti od gotovo 10,6 milijardi kuna (bez PDV-a).
Kao rezultat toga, odobreno je 25 infrastrukturnih projekata koji se odnose na gradnju i rekonstrukciju vodokomunalne infrastrukture s pripadajućim objektima uključivo uređaje za pročišćavanje otpadnih voda i njihova provedba je u tijeku.
Osam projekata u realizaciji
U realizaciji je osam projekata (Osijek, Poreč, Vukovar, Županja, Nova Gradiška, RVS Osijek, Virovitica i Vodice) čija realizacija je započela u programskom razdoblju 2007-2013 i čija se druga faza provodi u programskom razdoblju 2014-2020. Ukupna je prihvatljiva vrijednost ovih radova 1,27 milijardi kuna odnosno 12 posto ukupno alociranih sredstava.
Provodi se i 17 projekata koji su započeti unutar Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.. Riječ je o radovima u Petrinji, Rovinju, Krku, Varaždinu, Varaždinskim Toplicama, Donjoj Dubravi, Murskom Središću, Dugom Selu – Rugvici i Jastrebarskom. Ukupna je prihvatljiva vrijednost ovih projekata 2,49 milijardi kuna odnosno 22 posto alociranih sredstava.
Prihvatljiva vrijednost projekata iz sektora voda u Požegi, Pleternici, Lipiku-Pakracu, Valpovu-Belišću, Vinkovcima, Đakovu, Velikoj Gorici i Ninu-Privlaci-Vrsima iznosi 2,02 milijarde kuna što je 17,91 posto alokacije. Za projekte čije je realizacija u tijeku, na temelju provednih psotupaka javne nabave odabrani su izvođači radova, usluga i nabave opreme.
Upućeni i dodatni pozivi
“U tijeku su intenzivne provjere i usuglašavanja svih dostavljenih projektnih prijedloga, te je za očekivati da će do kraja prvog tromjesečja ove godine biti odobreno svih 33 projekata što je preko 90 posto alokacije”, tvrde u Hrvatskim vodama. Dodatno, krajem 2017. i početkom 2018. upućeni su Pozivi za još dva nova EU projekta – Novska i Novi Vinodolski-Crikvenica, što znači da je ukupno pozvano 35 projekata ukupne vrijednosti (s PDV-om) 13,2 milijardi kuna od čega prihvatljivi troškovi iznose 10,6 milijardi kuna.
Projekti vodokomunalne infrastrukture mogu se sufinancirati do maksimalnog iznosa od 85 posto. Nacionalna komponenta sufinanciranja, koju čine sredstva državnog proračuna te proračuna Hrvatskih voda i sredstava koje je dužan osigurati prijavitelj (javni isporučitelj vodnih usluga), određuje se temeljem Indeksa razvijenosti jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
Hrvatske vode su, kažu u toj državnoj tvrtki, primjer za učinkovito korištenje sredstava iz EU i jedno od rijetkih tijela koje je, u sklopu svoje nadležnosti, zatvorilo projektni ciklus – od programiranja, planiranja, pripreme projekata, njihovog odobrenja, ugovaranja, provedbe, pa sve do realizacije projekata. Osim toga, prošle su i zahtjevnu proceduru dobivanja četiri akreditacije.
Kao Posredničko tijelo 2 organizirale su i provele niz radionica na kojima su krajnjim korisnicima pojasnili prijavu projekata, izradu potrebne studijske dokumentacije, popunjavanje prijavnih obrazaca, kao i mjere vidljivosti i promidžbe koje su vrlo važan element svakog projekta.
Svim radovima za koje se dodjeljuju bespovratna sredstva iz Kohezijskog fonda cilj je osigurati dobru kvalitetu vode za piće te postići usklađenost s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.
Aglomeracija Čakovec
Jedan od najnovije završenih projekata je Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Čakovec koji se izvodio se od ožujka 2015. do prosinca 2017. godine na području grada Čakovca i pet općina te je obuhvatio 31 naselje. U okviru projekta rekonstruiran je i moderniziran uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Čakovec kojem je efikasnost pročišćavanja otpadnih voda podignuta na najviši, treći stupanj, a ukupni kapacitet je 75 tisuća ekvivalent stanovnika.
U sklopu projekta položeno je gotovo 80 kilometara novih kanalizacijskih cjevovoda, sagrađene su 34 nove precrpne stanice te je izvedeno preko 3.350 kućnih priključaka. Za čak 8.500 novih korisnika omogućeno priključivanje na javnu mrežu odvodnje.
Projekt je bio vrijedan više od 273 milijuna kuna, od čega su bespovratna sredstva EU iznosila 73 posto. Po 10 posto iznosa osigurano je iz državnog proračuna i sredstava Hrvatskih voda, a ostatak je novac jedinica lokalne samouprave.
Dodatno, postojeći sustav odvodnje na području grada Čakovca i općine Šenkovec rekonstruiran je i saniran u dužini od gotovo 20 kilometara, a u sklopu ovog dijela projekta izvedeni su i radovi na pet postojećih precrpnih stanica te na dva kišno-retencijska bazena ukupnog volumena 1860 kubičnih metara. Međimurske vode (krajnji korisnik projekta) su u sklopu projekta nabavile i novo vozilo za održavanje sustava odvodnje vrijedno gotovo 2,6 milijuna kuna (bez PDV-a) za čišćenje i uklanjanje nečistoća iz kanalizacijskih cijevi.
Radove je izvodila zajednica sedam ponuditelja na čelu s čakovečkom tvrtkom Tegra.
Infrastrukturni projekti pomogli u preživljavanju krize
“Vrijednost dijela radova na kojima smo s partnerima bila angažirani doseže 98 milijuna kuna što nam je od velike važnosti jer su ostale investicije na izuzetno niskim razinama“, kazao je Ivan Kolarić, predsjenik Uprave Tegre. Dodaje kako se Tegra, zahvaljujući između ostaloga i ovom projektu, uspjela operativno i financijski održati na životu u jeku krize koja je zahvatila građevinski sektor.
>>Posla ima, novca ima, ali nedostaje operative
Upozorava međutim na nedostatak daljnjih sličnih projekata koji bi i za njegovu, ali i ostale tvrtke kako iz Međimurja tako i iz ostatka Hrvatske, osigurali posao u budućnosti.
“U Međimurju konkretno od kraja 2014. nije ugovoren niti jedan sličan projekt aglomeracije“, napominje Kolar te dodaje kako i taj podatak doprinosi propadanju građevinskih tvrtki i odlazak radnika iz tog sektora. “Osim što građevinari ne mogu raditi dugoročne planove, problem je i što će država infrastrukturno stagnirati odnosno propadati”, kaže Kolarić.
Iz Tegre u jeku radova na aglomeraciji Čakovec bilo angažirano 100-ak radnika, a s radnicima partnera njihov se broj penjao i na 300. Projekt je značajan i jer je su na njemu u najvećoj mjeri korištene sirovine poput betona, čelika i sličnog domaćih proizvođača i dobavljača.
Nužne kontinuirane investicije
Tegra je u 2015., zahvaljujući projektu sufinanciranom iz sredstava EU, ostvarila 112 milijuna kuna prihoda, u 2016. prihodi su dodatno porasli na 142 milijuna kuna, dok je u prošloj godini zabilježen pad na 78 milijuna kuna. “Ovakve potrese u prihodima izuzetno je teško podnijeti”, napominje Kolarić te dodaje kako je Tegra u tome uspjela jer je relativno mala i fleksibilna tvrtka. Za neke druge se dugoročna nesigurnost poslova pokazala kobnom. “U Hrvatskoj nam je za opstanak nužna politika stabilnih i kontinuiranih investicija u vodoopskrbu i odvodnju jer novca za takve projekte ima. Problem je u našoj preslabo angažiranoj administraciji”, upozorava Kolarić.
Pa ipak, i u budućnosti bi se javio na sličan natječaj jer su na domaćem tržištu privatni investitori nedovoljno jaki za veća ulaganja, a posebno naglašava kako su projekti poput čakovečke aglomeracije u neku ruku i odličan izvozni proizvod.
Razdoblje provedbe dogovorenih projekata, naglašavaju u Hrvatskim vodama, definirano je u ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava te se razlikuje od projekta do projekta. Uglavnom je riječ o razdoblju od oko tri godine od dana početka radova, no rokovi ovise prvenstveno o veličini projekta odnosno o radovima na izgradnji sustava javne odvodnje odnosno vodoopskrbe.
Najdulje traju radovi na izgradnji uređaja za pročišćavanje otapadnih voda, a ne treba zanemariti niti razdoblje pripreme projekta koje također može biti vrlo dugotrajno i zahtjevno. Ono podrazumijeva izradu dokumentacije za prijavu (studije izvedivosti, analize troškova i koristi, idejnih i glavnih projekat) te prateće dokumentacije odnosno studije utjecaja na okoliš, ishođenja dodataka o ocjeni statusa vodnih tijela koja su pod utjecajem projekta, ishođenja dokumenata u odnosu na utjecaj projekta na stanje prirode i niz drugih akata.
Neusklađenost usporava
Kao najčešći razlozi kašnjenja u pripremi potrebne dokumentacije javlja se neusklađenost nacionalnih procedura s EU, zbog čega je u dokumentaciju projekata potrebno ugraditi nove elemente koji uključuju pojašnjenja vezana uz tzv. development consent (potvrdu o pravovremenom ishođenju dozvola za gradnju za one projekte za koje iste nisu ishođene) i izdavanje izjave nadležnog tijela kao dokaz. Ponekad je potrebno dokumente prilagoditi i pravilima o klimatskim promjenama i upravljanju rizicima, kao i izraditi detaljniju analizu komunalnog poduzeća koja obuhvaća spremnost postojećih komunalaca za prihvaćanje investicije – financijsko, tehnički i organizacijskim kapacitetima i dr.
“Jedan od razloga kašnjenja jest i dugotrajnije rješavanje imovinsko – pravnih odnosa koje ovisi o angažmanu lokalne samouprave i koje je uvijek uputno rješavati odmah na početku pripreme”, kažu u Hrvatskim vodama. Nakon odobrenja projekta dugotrajan je i postupak javne nabave radova, roba i usluga za ovako specifične projekte.
Održivi sustav upravljanja vodama
“Od trenutka potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za odobreni projekt, prijavitelj postaje ‘Korisnik’ i preuzima sve odgovornosti kako je definirano u regulativama EU kohezijske politike za razdoblje 2014-2020. Razdoblje provedbe projekta je utvrđeno u posebnim uvjetima Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Projekt mora biti završen, odnosno svi radovi i usluge moraju biti izvršeni i proizvodi isporučeni, a prihvatljivi troškovi nastati do kraja naznačenog razdoblja provedbe. U svakom slučaju nakon isteka općeg razdoblja prihvatljivosti operativnog programa iz kojeg se Ugovor financira, prema Korisniku se neće vršiti nikakva plaćanja. Krajnji rok za financiranje projekata u sklopu programskog razdoblja 2014-2020 je, sukladno n+3 pravilu, 31.12.2023. godina”, navode u Hrvatskim vodama.
Značaj projekata aglomeracija, zaključuju u Hrvatskim vodama jest činjenica da je svrha svih projekata postizanje i održavanje održivog sustava upravljanja vodama kroz ulaganja u razvoj sustava vodoopskrbe uključujući i regionalne sustave, povećanje priključenosti na vodoopskrbnu mrežu, smanjenje gubitaka i povećanje pouzdanosti i učinkovitosti vodoopskrbnih sustava. Investicijski prioritet obuhvaća i ulaganja u sustav upravljanja vodama s ciljem doprinosa usklađivanju s relevantnim Direktivama EU, u skladu s prijelaznim razdobljima definiranima tijekom u sklopu pregovora RH za stupanje u članstvo Europske Unije. U konačnici to znači kvalitetniju vodu namijenjenu potrošnji ljudi, sigurnijij sustav vodoopskrbe i odvodnje te, ono što je ovih dana posebno aktualno, pouzdaniju zaštitu od poplava.
Tekst je obavljen u Privrednom vjesniku od 26. ožujka 2018. (br. 
4022) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama,uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.
