Drilo: Infrastrukturni projekti ne stvaraju inovativne proizvode

Hrvatski poduzetnici imaju velik ulagački potencijal te su spremni realizirati konkretne projekte koji za cilj imaju modernizaciju, digitalnu transformaciju poslovanja te ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, pokazala je anketa HUP-a

47
Predsjednik HUP-Udruge informatičko komunikacijske djelatnosti Boris Drilo

Gotovo 70 posto poduzetnika spremno je u idućih pet godina uložiti više od 21 milijarde kuna u gospodarstvo, pokazali su rezultati ankete koje je na uzorku od 1700 mikro, malih, srednjih i velikih poduzetnika provela Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). Mnogi od njih već imaju pripremljene projekte, ali bez europskih bespovratnih potpora trećina njih će se teško odlučiti na investiciju.

Rezultati ankete o investicijskom potencijalu i potrebama gospodarstva po pitanju povlačenja sredstava iz fondova Europske unije predstavljeni su u utorak na konferenciji za novinare HUP-a.

U istraživanju je 94 posto ispitanih iskazalo interes, ili bolje rečeno potrebu, za bespovratna sredstva, a samo šest posto za financijske instrumente.

Više od dvije trećine ispitanika, ili njih 68 posto, ima pripremljene projekte ili investicijske planove za petogodišnje razdoblje u vrijednosti koja premašuje 21 milijardu kuna. No, 28 posto ispitanika odgovorilo je da bez sufinanciranja bespovratnim sredstvima neće preživjeti recesiju, a 30 posto da se neće upuštati u investicije ako neće moći računati na bespovratna sredstava.

Predsjednica HUP-Udruge profesionalaca za fondove EU Ana Fresl rekla je kako je 54 posto ispitanika istaknulo potrebu ulaganje u proširenje kapaciteta, modernizaciju proizvodnje i nove tehnologije, dok je 35 posto poduzetnika kao prioritet navelo ulaganje u digitalnu transformaciju poslovanja i implementaciju informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Dok se priprema posljednji nacrt Nacionalnog programa za oporavak i otpornost te okvir za dugoročni proračun Europske unije do 2027. godine, a ti su dokumenti za poduzetnike itekako važni zbog raspodjele sredstava, država bi morala više uvažiti ulogu privatnog sektora, poruka je HUP-a.

Omjer ulaganja u privatni i javni sektor mora biti barem ravnomjeran

“Mi tražimo da omjer ulaganja u privatni, poduzetnički gospodarski sektor u odnosu na javni sektor bude barem pedeset naprema pedeset posto”, odlučno je poručio glavni direktor HUP-a Damir Zorić. Dodao je kako se sada četvrtina ulaganja odnosi na privatni, a tri četvrtine na javni sektora.

“Investiranje u privatni sektor presudno je za oporavak gospodarstva. Rezultati infrastrukturnih programa su, simplificirano rečeno, mostovi, ceste, sustavi za vodoopskrbu i slično, Ne kažemo da to nije potrebno, ali to nije imovina koja će dugoročno stvarati radna mjesta. To nam neće pomoći da stvorimo bolji proizvod koji ćemo prodati na globalnom tržištu”, rekao je pak predsjednik HUP-Udruge informatičko komunikacijske djelatnosti (HUP ICT) Boris Drilo.

Ulaganja u projekte privatnog sektora vode prema održivom zapošljavanju za visokovrijedna radna mjesta koja će pospješiti ukupan rast BDP-a. Nasuprot tome, prekomjerne investicije javnog sektora dovode do istiskivanja privatnih investicija, što je štetno za održivi razvoj gospodarstva, rekao je Drilo i dodao kako imperativ u korištenju EU fondova mora biti da projekti planirani kroz javne investicije “ne smiju nikako konkurirati projektima privatnog sektora”.