Kako donositi teške odluke (i živjeti s posljedicama)

Donošenje odluka, osobito u stresnim situacijama, nije nimalo zabavno ni jednostavno. Uz malo prakse i strukturiranog razmišljanja proces donošenja odluka moguće je pretvoriti u nešto čime je moguće upravljati

2203
donošenje odluka

Bez obzira je li riječ o poslovnim ili životnim odlukama, prije ili kasnije svi se nađemo u situaciji u kojoj moramo donijeti posebno tešku odluku. Neki se s takvim situacijama nose bolje, neki lošije. Neki odluku donesu brzo, “presjeku” poput kockara, neki podlegnu emocijama. U oba slučaja odluke mogu imati svoje posljedice.

Teške odluke su stresne i mogu nas dovesti na rub očaja. Ali, tako ne mora biti.

Jednostavni mentalni algoritam može vam omogućiti da jasnije sagledate situaciju, donesete odluku i nosite se s njenim posljedicama bez obzira kakve one bile.

Realno sagledajte činjenice

Odluke su, u suštini, vrsta transakcije. Odabirete kako ćete utrošiti raspoložive resurse, bez obzira je li riječ o vremenu, kapitalu ili mentalnoj energiji. Svi resursi su ograničeni, pa i oni nematerijalni poput samokontrole, sposobnosti praštanja, empatije, suosjećanja ili borbenosti. Zato je prije donošenja odluke važno spoznati granice svojih resursa, materijalnih i nematerijalnih.

Na primjer, prilikom odlučivanja o korporativnom planu razvoja softvera prvo treba razmotriti koliko je programera na raspolaganju i koliko su dostupni. Još važnije je spoznati koliki je njihov entuzijazam, kakvim vještinama raspolažu i koliko su intelektualno znatiželjni kada je riječ o zadatku koji im predstoji.

Slično je i sa svakim pregovorima koje morate voditi. Prije početka morate realno razmotriti činjenice i prihvatiti sve moguće ishode i posljedice. Da biste u tome uspjeli, nužno je ostati nogama čvrsto na tlu, biti realan.

Samo ako znate s čime raspolažete, možete krenuti naprijed i odgovorno donijeti odluku.

Razmotrite sve mogućnosti

Ljudi smo i često nam se dešava da dopustimo svojim emocijama, ponosu i željama da nadvladaju racionalno, našu sposobnost da realno procjenjujemo prednosti i nedostatke neke situacije.

Često ustrajavamo na krutom stavu prema klijentu jer vjerujemo da smo “u pravu” unatoč tome što od takvog stava imamo vrlo malo koristi. Ili više štete nego koristi.

S druge strane, strah od najmanjeg neuspjeha može nas potaknuti da zanemarimo potencijalno velike pozitivne prilike ispred nas.

Zato je važno zapamtiti izreku: “Ne kockaj se s onim što ne smiješ izgubiti”. Iako zvuči kao narodna mudrost, potrebno je puno samosvijesti da bismo se toga pridržavali.

Često gubimo iz vida stvari koje si ne možemo priuštiti da ih izgubimo, i ulijećemo u rizične situacije kako bismo zadovoljili vlastiti ego ili doživjeli trenutak zadovoljstva.

Isključivo introspekcijom možemo prepoznati važne stvari u životu i utvrditi moguće posljedice svake donesene odluke u skladu s odgovarajućim rizicima.

Morate znati kada stati

Važno je znati odustati od stvari nad kojima nemate kontrolu. Ali postoje situacije u životu nad kojima nemamo nikakvu kontrolu. Vrlo često imamo djelomičnu kontrolu u određenim situacijama, ali ne i potpunu.

To je važna razlika kada se nađemo u situaciji da trebamo donijeti odluku.

U doslovnom smislu, stoičko razmišljanje potiče na zauzimanje pasivne uloge u životu, tako da se sve prepušta hirovima svemira. Nasuprot tomu, kod onih koji odbacuju takvo razmišljanje postoji tendencija da nastoje kontrolirati situacije koje imaju određeni stupanj nepredvidljivosti, što se pretvara u vježbanje uzaludnosti.

Pravi put je negdje u sredini. Mogli bismo reći: “Treba pokušavati, ali treba i znati kada stati”.

Primjer je pravni sustav. Kad se pripremate za parnicu, morate učiniti sve što je u vašoj moći kako biste dokazali svoj slučaj. No kada dođe trenutak izricanja pravomoćne presude, ne možete kontrolirati suce. Presudu morate prihvatiti.

Ključno je da učinite sve što je u vašoj moći kako biste utjecali na za vas pozitivan ishod, ali da prepoznate trenutak u kojem gubite kontrolu nad onim što se dešava.

Tako je i prilikom donošenja teških odluka. Morate uložiti napore da utvrdite činjenice, razmotrite prednosti i nedostatke te donesete odluku. Nakon što to učinite, morate biti svjesni da ishod te odluke više nije pod vašom kontrolom. Besmisleno je razmišljati o tome kako bi drugačije mišljenje promijenilo ishod. Tako je kako jest.

Žaljenje proizlazi iz ishitrenih poteza ili odluka donesenih bez sagledavanja svih činjenica.

Prihvaćanje činjenice da neke situacije ne možete kontrolirati i oslanjanje na strukturirani algoritam za donošenje odluka omogućava vam da se nosite s dobrim ili lošim posljedicama svojih odluka.