Ne glumite entuzijazam – evo kako ostati profesionalan i autentičan

Mnogi menadžeri nedostatak vidljivog entuzijazma tumače kao nedostatak predanosti što zaposlenike prisiljava da glume. Ako se pitate kako sačuvati profesionalnost bez pretvaranja, ovi će vam savjeti pomoći da istražite svoje mogućnosti

57
entuzijazam na poslu
Ilustracja Pixabay

Jeste li ikada imali posao na kojem ste se morali “pretvarati da biste uspjeli”? Svakog dana idete na posao, nabacujete osmijeh na lice i hinite da ste entuzijastični kako biste izbjegli kritiku ili etiketu nemotiviranog zaposlenika. Možda Vam se upravo to dešava na trenutačnom poslu.

U nastavku ćemo predstaviti perspektive devet stručnjaka koje vam mogu pomoći da istražite kako možete zadržati profesionalnost u poslu bez himbe. Tekst je objavljen na portalu Fast Company.

Odaberite selektivni angažman

Glumljenje entuzijazma na poslu? To je poput trčanja maratona u svečanim cipelama – ponekad vam može pomoći, ali ne možete izbjeći posljedice – žuljeve. Svi smo bili u takvim situacijama: kimali glavom, glumili uzbuđenje na zajedničkom sastanku koji se mogao odraditi putem e-pošte… Ali evo u čemu je stvar: pretvaranje da vam je stalo nije samo zamorno – to je neodrživo. Usiljeni entuzijazam postaje očit, a to dovodi do toga da ćete sagorjeti brže nego što možete izreći ‘obavezno timsko zbližavanje’.

Umjesto toga, pokušajte sa selektivnim angažmanom. Pronađite jednu stvar u svom poslu koja vas iskreno zanima. To mogu biti podaci iza projekta, kreativnost koju on dopušta ili jednostavno aparat za kavu pokraj sobe za odmor. Usredotočite se na taj dio dana i neka vaš entuzijazam zablista. Ovakav fokusirani pristup je osvježavajuće iskren, izbjegava lažno veselje i zapravo je produktivniji. Nećete djelovati kao uredski cinik, ali nećete biti ni osoba koja pretjeruje s ‘Da! Apsolutno!’.

Također, selektivni angažman je zarazan. Pravi entuzijazam je – čak i ako se radi samo o određenom zadatku – autentičan i daje vam sigurnost, olakšava vam da ostanete motivirani. To znači da imate osobni razlog da se potrudite. Ljudi oko vas primjećuju kada vam je do nečega stvarno stalo.

Menadžeri i kolege znaju cijeniti iskrenost. Umjesto da se razbacujete hinjenom pozitivnošću, usmjerite energiju u ono što je važno. Tako izbjegavate sagorijevanje, zadržavate svoj integritet i održavate profesionalan odnos prema poslu — bez potrebe za navlačenje lažnih osmijeha na lice tijekom radnog tjedna. A ako ste doista iskreni, to je nešto zbog čega vrijedi biti entuzijastičan.”

Tyler Butler, osnivačica tvrtke Collaboration for Good

Razmotrite svrhu svog posla

“Ne morate glumiti entuzijazam za svoj posao kako biste izbjegli da vas smatraju nemotiviranim. Normalno je ne voljeti svoj posao, osobito u trenutačnom gospodarskom okruženju. Međutim, savršeno je razumno da poslodavci, budući da vode posao, nemaju razumijevanja za radnike koji loše utječu na moral, s obzirom na to da optimizam može utjecati na rezultat.

Iako na poslu ne morate nositi ružičaste naočale, trebali biste voditi računa o tome kako vaš pogled na posao utječe na vaše kolege. Ako imate problema s motivacijom na poslu, pokušajte ponovno razmotriti razloge zbog kojih uopće idete na posao. Na primjer, ako je to zato da biste uzdržavali obitelj, razmislite kako vas takva motivacija može pokrenuti, a da vas šef ne označi kao apatične.”

Kyle Elliott, osnivač i karijerni trener, CaffeinatedKyle.com

Sagledajte ponovo situaciju i procijenite svoju ulogu

“Prije nego što odgovorim, moram reći da ne volim prijetvornost. No, većine ljudi se nekada našla u takvim nezahvalni ulogama.

Ako je riječ o privremenom, honorarnom ili sezonskom poslu, i ako imate krajnji rok do kada posao traje, to bi moglo malo olakšati dnevnu rutinu kroz koju morate prolaziti. Moja preporuke je da iskoristite svoje iskustvo kako biste napravili inventuru zadataka, radnog okruženja i stila upravljanja u kakvom biste željeli raditi. To bi bilo profesionalno i pomoglo bi Vam tijekom vremena provedenog na poslu. Plaćaju vas, a ponekad iz poslova koje najmanje volimo možemo najviše naučiti o nama samima i o poslu u kakvom bismo dugoročno uživali.

Ako je riječ je poslovnoj karijeri s kojom ste vi kao zaposlenik većinu vremena nezadovoljni, preporučila bih da otkrijete što volite raditi. Nudi li tvrtka mogućnost obavljanja takvih poslova? Ako je tako, pokušala bih razgovarati sa svojim nadređenim kako bih utvrdila postoji li način da više radim poslove koje volim. Budite jasni. Navedite primjere. Većina tvrtki ne želi izgubiti dobrog zaposlenika.

Ako je riječ o projektu koji Vas ne zanima, a ne možete birati hoćete li sudjelovati u njemu kao kod privremenog posla, preporučila bih da budete susretljivi i profesionalni. Dajte sve od sebe na projektu. Istražite razloge nedostatka vašeg entuzijazma.

Ako vam posao šteti zdravlju, preporučila bih da potražite novi posao. Ako vidite neke dugoročne koristi od ostanka na svom poslu, kao što su računi koje morate platiti, ili mogućnost da radeći na projektu koji je izvan vaše zone udobnosti steknete nove vještine, možda biste trebali razmisliti o tome kako sagledavate ovu situaciju. ‘Ima li u tome nešto pozitivno? Da. Moći ću otplatiti svoj auto ako ostanem ovdje do kraja svibnja.’ Ili, ‘Da, naučit ću Power BI radeći na ovom projektu’. Kada donosite odluku, razmišljajte dugoročno, a ne kratkoročno.

Helen Godfrey, karijerna i životna trenerica, The Authentic Path

Usredotočite se na posao, a ne na entuzijazam

“Entuzijazam se definira kao ‘osjećaj intenzivnog interesa, užitka ili odobravanja za nešto’.

Definitivno ne mislim da trebate doći do te razine kada je riječ o poslu. Štoviše, u nekim slučajevima to čak neće biti ni zdravo.

Plaćeni ste da radite svoj posao. Možda vam se taj posao ne sviđa i možda tražite drugi, ali radi se o poslovnom dogovoru. Osim toga, imamo vrlo konkurentno tržište rada na kojem poslodavac ima prednost, budući da je radnih mjesta relativno malo.

Dakle, ne znam trebate li se prema svom poslu odnositi u skladu s definicijom navedenom na početku (osjećati zabrinutost, užitak ili zanimanje; pridavati mu važnost), ali preporučila bih da radite posao koji se od vas očekuje i da pri tome osjećaje držite po strani.”

Colleen Paulson, karijerna savjetnica, Ageless Careers

Budite onaj koji rješava probleme

“Moj najdraži način da to riješim bez forsiranja entuzijazma jest da budem osoba kojoj se ostali obraćaju tražeći rješenja. Umjesto da se pretvarate da ste uzbuđeni, usredotočite se na to da budete onaj koji dosljedno daje praktične odgovore na izazove. Kad vas ljudi vide kao nekoga tko zna kako obaviti stvari, to im skreće pozornost s vašeg ponašanja na stvarnu vrijednost koju dodajete.

To ne zahtijeva da se ponašate nabrijano oko zadataka, ali pokazuje Vaš proaktivni način razmišljanja. Menadžeri i kolege cijene ljude koji posao čine lakšim, čak i ako nisu cijelo vrijeme entuzijastični.”

Scott Cohen, izvršni direktor, InboxArmy

Spoznajte utjecaj na rezultate izvedbe

“Tijekom svoje karijere slušala sam menadžere kako nedostatak vidljivog entuzijazma tumače kao nedostatak predanosti zaposlenika. Štoviše, loš radni učinak obično se pripisuje, barem djelomično, percipiranoj niskoj predanosti. To znači da loše ocjene učinka, pa čak i disciplinske mjere, mogu neizravno proizaći iz neiskazivanja očekivane razine entuzijazma prema vašem poslu.

Niska razina entuzijazma također se očituje u ponašanju poput kašnjenja i ranog odlaska, ili nevolontiranja za projekte. Takvo ponašanje često je izravno povezano s rezultatima izvedbe.

Nije dovoljno da se na poslu smiješite i klimate glavom. Ako se vaši postupci ne podudaraju s postupcima visoko motiviranog zaposlenika, možete se suočiti s profesionalnim posljedicama. Stoga je najbolje ili ‘pretvarati se dok ne uspijete’ ili pronaći posao za koji osjećate istinsku strast.”

Susan Snipes, voditeljica odjela za ljudske resurse, Remote People

Procijenite povjerenje i sposobnost pokretanja promjena

“Prije otprilike godinu dana pročitala sam knjigu ‘The Way of Integrity’ Marthe Beck, koju toplo preporučujem svima koji procjenjuju idu li pravim putem. Moćna vježba koju ona savjetuje je provesti jedan tjedan bez laganja i pretvaranja. Uopće nema laži, čak ni onih sitnih, kao kad vas konobar pita jeste li uživali u obroku, a vi pristojno odgovarate: ‘Da, apsolutno’, iako na putu kući planirate svratiti do McDonald’sa. Ideja je suočiti se s neautentičnim ponašanjem koje se s vremenom nakuplja i uzrokuje da sve više skrećete s puta kojim biste trebali ići.

Odlučila sam započeti ovu vježbu po povratku na posao nakon kratkog ljetnog odmora. Bila sam užasnuta brojem laži od kojih se nisam mogla suzdržati i kojih sam sada bila itekako svjesna, poput: ‘Oh, super je vratiti se!’ iako nije, i ‘U pravu ste, naš odlazak je samo pokazatelj osposobljenosti korisnika, a ne pouzdanosti proizvoda’, kada to nije bila istina.

To me dovodi do pravog pitanja: Treba li glumiti entuzijazam na poslu? To izravno ovisi o razini povjerenja koju imate prema kolegama i vašoj sposobnosti da potaknete promjene.

Ako ste u tvrtki u kojoj vjerujete svom timu, možete otvoreno govoriti o onome što ne funkcionira i posljedično potaknuti značajnu promjenu. U takvom okruženju, apsolutno, nemojte glumiti. Lažiranje entuzijazma tada bi bilo izrazito štetno za napredak tvrtke – lažiranjem činite medvjeđu uslugu sebi, svom timu i poslu. S druge strane, ako ne vjerujete svojim kolegama i ne vidite način kako da promijenite stvari, hinjenje može biti vaša jedina opcija dok tražite drugi posao. Dakle, smiješite se kako biste dobili bonus na kraju godine.

Ako ulovite sebe da glumite, shvatite to kao ozbiljan signal da morate ili potaknuti promjenu ili promijeniti posao. Život je prekratak i previše dragocjen da biste 50 posto svog vremena provodili prijetvorno prema sebi i ljudima oko sebe.”

Sankari Nair, glavna operativna direktorica startupa Recall

Razmislite o istinskom rastu

“‘Fake it ’til you make it (Glumi dok možeš)’. ‘Play the part (Igraj svoju ulogu)’. ‘Dress for the job you want (u slobodnijem prijevodu ‘Počni glumiti prije nego što dobiješ ulogu’)’.

Ovi klišeji mogu zvučati kao solidni savjeti za karijeru, ali oni zapravo ne pomažu. Upravo suprotno, prijetvornost na poslu ili aspiracije prema poziciji lidera mogu izazvati ogorčenje. To može biti iscrpljujuće i skretati pozornost članova tima s potrage za inovacijama, rješavanja problema i doprinosa rastu organizacije. Ako vaš razgovor u sebi tijekom radnog dana uključuje rečenice poput: ‘Samo preživi dan’, ‘Ne vrijedi ništa govoriti’ ili ‘Zašto bih davao povratne informacije ako me nitko ne sluša’, tada želite procijeniti svoje aspiracije u svojoj trenutačnoj karijeri. Lažirati znači pristati na manje. Je li to ono što želite? Je li to autentičan ‘ja’ kojem težite?

Razmišljati o karijeri nekima može biti neugodno. Međutim, kada definirate gdje se nalazite i kamo dalje želite ići, možete odabrati što je najbolje učiniti kako biste tamo stigli. Kad razmišljate o svojoj profesionalnoj situaciji, zapitajte se: ‘Što me trenutačno čini nezadovoljnim? Što nedostaje mom radu? Što želim? Koji su moji osobni i profesionalni prioriteti? Što mi je nedostupno?’.

Kada dobijete ove odgovore, možete krenuti naprijed. U konačnici, možda ćete morati otići kako biste pronašli bolju priliku i okruženje koje potiče rast.

Što ćete radite do tada? Sami odlučujete kako ćete se osjećati i ponašati na poslu. To može biti pristup ‘pretvaraj se dok ne uspiješ’, ili biste mogli odlučiti koju razinu istinske autentičnosti možete dati na poslu da biste ostali vjerni sebi, a da pri tom ne budete (odnosno da budete što manje) izloženi stresu. Odlučite koji će vam odabir donijeti jači osjećaj sigurnosti i ponašajte se u skladu s tim.”

Annette Garsteck, karijerna trenerica i osnivačica tvrtke Annette Garsteck Career Consulting

Shvatite kako maskiranje pomaže pri neurodivergenciji

Neki neurodivergentni zaposlenici nemaju drugog izbora nego “glumiti” entuzijazam kako bi prikrili neurodivergenciju i kako bi se uklopili ili uopće zaposlili (Neurodivergentne osobe su osobe koje svijet vide i pristupaju mu na drugačiji način u odnosu na većinu koju smatramo neurotipičnim osobama. Neurodivergentna stanja su, na primjer, autizam, ADHD, depresija, šizofrenija, Touretteov sindrom, disleksija).

Dakle, iako se pretvaranje na prvu ne čini autentičnim ponašanjem, takvo samoobrambeno “glumljenje” entuzijazma zapravo može pomoći neurodivergentnim zaposlenicima da se u svom poslu i radnom okruženju osjećaju sigurnije.