Vjerojatno se svatko od nas ponekad našao u situaciji da već tjedan dana nakon plaće ne zna “kamo je nestao novac”. U vremenu u kojem cijene stanova, režija i svakodnevnih troškova neprestano rastu, ključno je pitanje: kako uopće planirati osobne financije i biti uspješan u tome? Naravno da bi bilo najjednostavnije imati prihode s kojima o tome ne bismo morali razmišljati, ali i najbogatiji ljudi na svijetu pažljivo prate svoje troškove. Zato i jesu najbogatiji.
Tajna nije u čarobnim formulama ili ekstremnoj štedljivosti, nego u tome da imate pregled nad svojim financijama, znate koliko trošite, gdje se možete prilagoditi i u što vrijedi investirati. Upravo ta jasnoća omogućuje donošenje pametnih odluka, a tu lekciju svatko od nas može primijeniti neovisno o visini prihoda.
U tome nam može pomoći jednostavna, ali često zanemarena praksa – pametni budžet.
Pametni budžet ne znači odricanje od svega što volimo, nego raspored koji nam omogućuje kontrolu nad vlastitim novcem. Drugim riječima, on nam daje slobodu, a ne ograničenja. Kada znamo kamo ide svaki euro, osjećaj nesigurnosti i stresa može se znatno smanjiti.
Zašto je pametni budžet važan?
Bez plana, novac se jednostavno gubi u sitnim, gotovo nevidljivim troškovima. Impulzivne odluke tijekom godine se mogu pretvoriti u značajan iznos, a da ne spominjemo naknade, pretplate, manje kupovine…
Primjerice, moja poznanica Ivana iz Zagreba, inače mlada učiteljica, tek je prateći troškove shvatila da joj na tri streaming servisa i dvije fitness aplikacije mjesečno odlazi oko 60 eura. Ironija je bila u tome što je to više nego što mjesečno troši na knjige i edukaciju, što joj je – prioritet. Kad je to vidjela crno na bijelo, odlučila je smanjiti broj pretplata i taj novac usmjeriti u štednju.
Pravilo 50-30-20 ili vaša verzija
Najpoznatiji model raspodjele prihoda glasi: 50 % na potrebe (stanovanje, hrana, režije), 30 % na želje (putovanja, hobiji, izlasci) i 20 % na štednju i investicije. Naravno, hrvatska realnost često je drugačija, ali je moguće raspodjelu prilagoditi našim uvjetima.
Primjerice, jedan mladi bračni par iz Splita plaća mjesečno 750 eura najam stana. To im “odnese” gotovo polovicu njihovih zajedničkih prihoda. U tom slučaju gornje pravilo raspodjele jednostavno nije moguće. Zato su napravili vlastitu verziju: 65 % na potrebe, 25 % na želje i 10 % na štednju. Dakle, i dalje ostaje onaj mali dio koji ide u sigurnosnu mrežu. Upravo to je najvažnije.
Pravilo 50-30-20 ne treba shvatiti kao strogo pravilo kojem se morate prilagoditi pod svaku cijenu, već kao inspiraciju za vaš model raspodjele prihoda. Čak i kada su primanja skromna, važno je izdvajati barem nešto. To može biti početak navike kojom ćemo izgraditi disciplinu.
Sve su to “alati” kojima stvaramo osjećaj kontrole nad vlastitim financijama.
Najčešće zamke
Ono što nas najčešće usporava nisu veliki izdaci, nego sitnice koje se gomilaju. impulzivna kupovina “za nagradu” nakon napornog tjedna, grickalice u trgovini koje kupujemo dok čekamo na blagajni, “sitni” online shopping, neplanirane male usluge – dostava hrane, taksi…
Imam jednu prijateljicu u Varaždinu koja mi je u nekom trenu priznala da mjesečno potroši i do 200 eura na kave, brze ručkove u restoranu i kupnju “za nagradu”. Tek kad je počela voditi evidenciju, shvatila je da je to ekvivalent iznosu avionske karte za putovanje koje već dugo želi. Ne, nije prestala piti kave, ali je odlučila sama pripremati ručak te oformiti popis s kojim odlazi po namirnice. Također, uvela je i “pravilo 24 sata”. Svaku kupnju pokušava odgoditi za jedan dan kako bi bila sigurna da je taj trošak nešto što joj zaista treba.
Zlatna pravila: 5 koraka za vaš pametni budžet
1. Vodite evidenciju – napravite običnu tablicu ili još bolje, koristite aplikacije poput Mint, YNAB (You Need A Budget) ili domaće opcije poput Keks Pay za pregled troškova.
2. Automatizirajte štednju – postavite trajni nalog da svaki mjesec dio plaće ide na poseban račun.
3. Planirajte – za velike troškove (registracija auta, porezi,…) stvorite fond unaprijed. Možete početi i s time da u jednu kuvertu spremate npr. novčanice od 5 eura kad se “pojave” u novčaniku.
4. Postavite ciljeve – kratkoročne (ljetovanje), srednjoročne (namještaj), dugoročne (nekretnina) i prema njima prilagodite svoj budžet.
5. Revidirajte budžet – jednom mjesečno pogledajte gdje ste i prilagodite raspored.
Pametni budžet u kombinaciji s vašim osobnim planom znači da svoje financije ne samo pratite, nego njima aktivno upravljate i usmjeravate ih prema ciljevima koji su vam najbitniji.
Važno je shvatiti da financijska svjesnost nije privilegija onih s većim prihodima, već je to alat koji svatko od nas može koristiti.
Pametni budžet korak je prema tome da svoje financije stavimo pod kontrolu i stvorimo stabilnu osnovu za sve velike odluke u životu, od kupnje stana do ulaganja u sigurniju budućnost.
Uostalom, sve velike promjene nikada ne kreću odjednom nego uvijek počinju tim prvim malim, ali odlučnim korakom. Upravo to može biti pametni budžet.
Autorica kolumne Kreditno posredovanje #16: Martina Mataić Škugor, direktorica kreditnog posredovanja u agenciji Opereta nekretnine
