Perfekcionizam može biti neprijatelj vaše produktivnosti

Koliko god čudno zvučalo, produktivnost ne znači uvijek da ste ostvarili bolje rezultate ili odradili više posla, piše u blogu za poslovniFM Saša Petar

70
Saša Petar - perfekcionizam blog

Produktivnost je rijetko kada cjelovita i konstantna. Može se dogoditi da ste produktivni u jednom dijelu svog života (ili poslovanja), dok u drugom segmentu potpuno podbacujete.
Produktivnost postižete kada ste izradili ili isporučili ono što ste obećali (ili, pravno rečeno, ugovorili) svojim klijentima. Osobni kredibilitet pouzdanog poslovnog partnera postižete vrlo jednostavno – samo trebate isporučiti ono što ste obećali – ništa više i ništa manje, piše u blogu za poslovniFM Saša Petar.

Da biste uspjeli u tome, trebate znati:
(a) reći sebi i/ili drugima: „Ne. Ne mogu u tom roku. Nije mi isplativo po toj cijeni“ i slično;
b) ostaviti barem manji „bafer“ vremena isporuke za slučaj da nešto krene po zlu;
(c) postići usklađenu produktivnost vremena, osobnih napora i kvalitete proizvoda/usluge. Kraće rečeno (posebno kada govorimo o vremenu), znate li što je hitno a što je bitno?

Poduzetnici i menadžeri često se trude odlično obaviti posao, ali ne znaju odrediti dobre rokove ili delegirati posao svojim zaposlenicima (ako ih imaju) ili (najčešće) dolaze u sukob s ukućanima jer redovito kasne na ručak ili večeru

Kako ono glasi najčešća rečenica takvih produktivaca: „Samo da još ovo odradim pa se mogu posvetiti sebi ili mogu na godišnji ili mogu …“

Perfekcionizam i produktivnost

Perfekcionizam se često pokreće težnjom k izvrsnosti, ali može sabotirati druge opcije u ponašanju ako dovede do:
– nastavka navika od kojih neće biti koristi,
– prekomjernog uživanja u radu,
– rada kada ne morate raditi ili prevladavanja važnosti za svaku odluku koju donesete.

Zato, navodi Saša Petar u blogu obkavljenom na poslovniFM-u, prepoznajemo tri aspekta perfekcionizma koji najčešće ometaju sposobnost davanja primjerene oznake važnosti pojedinim zadacima, od onih najvažnijih do onih (skoro) nebitnih.

1. Ne volite označavati odluke kao “nevažne”

Postoji činjenica da kod donošenja odluka nemate ni dovoljno vremena ni dovoljno informacija a ni dovoljno sredstava. Odluke najčešće morate donijeti u nedovoljno vremena i uz nedovoljno vremena. Ako nemate znanja i/ili iskustva, tada vam sve postaje važno. Da biste bili sigurni da nećete pogriješiti, sve postaje važno i oko svega se maksimalno angažirate. Još ako ste perfekcionist (ili vas takvim smatraju) onda je nemoguća misija bilo koji dio posla označiti kao nevažan.

Perfekcionisti vole imati kontrolu nad svime. Zašto? Zato što je mogući neuspjeh ruglo za njihovo ime ili sliku koju žele ostaviti, stoga im (moguća) nesavršenost smeta više nego drugim ljudima. Nesavršenost postaje razlog neuspjeha i onda je najčešće prepoznaju kod svojih suradnika. Ako nešto pođe po zlu, perfekcionisti često iskazuju eksplozivnu frustraciju ili ih muči osjećaj iritacije koji je teško zanemariti, a da ga ne bi iskalili na nekomu ili nečemu. Pa makar i na sebi

Rješenje: U modernom životu umor od odluka može biti intenzivan. Perfekcionisti moraju naučiti odustati od kontrole nad nekim odlukama i početi delegirati zadatke, kako bi prihvatili mogućnost opuštanja i oslobađanja tereta donošenja uvijek točnih i vrhunskih odluka. Dobar je način „izlječenja“ postavljanje raspona „od-do“ u kojem je ono „do“ oznaka za tradicionalni maksimalizam, a ono „od“ prihvatljiva donja granica uspjeha

2. Osjećate se moralno obvezni isporučiti više nego što ste dogovorili

Perfekcionisti misle da će doći do katastrofalnih posljedica ako ne uspiju svaki put nadmašiti same sebe. Uvjerenje da u svakoj situaciji trebate nadmašiti očekivanja može se očitovati na mnogo načina. Recimo da vam netko daje 100 kn za uslugu ili proizvod koji nudite. Ako ste perfekcionist, možda ćete se potruditi dodati još poneki bonus pa zapravo za navedenu cijenu dati više nego što bi dali vaši konkurenti.

Svaki put kada mislite da trebate dati više od onoga što bi dali vaši konkurenti za istu cijenu, vi zapravo mislite: “Ako ne nadmašim sebe, klijent bi mogao biti nezadovoljan i više nikada ne doći.“ Zapravo, možete postići upravo to, jer je vjerojatnije da ćete takvim rezultatima podići ljestvicu očekivanja kod klijenata, pa će onda vaša najmanja (ljudska) slabost biti prepoznata kao dokaz da niste u stanju održati obećanja.

Stalna želja za „podizanjem ljestvice“ može potaknuti sindrom anksioznosti, nesigurnosti ili zdravstvene smetnje. Ako mislite da je jedini način da spriječite da bilo tko bude razočaran ili nezadovoljan s vama taj da svaki put nadmašite očekivanja, mogli biste naškoditi svojem zdravlju i onda nadmašiti očekivanja svetog Petra pojavivši se na vratima raja prije nego što vam je suđeno.

Što je rješenje? Prepoznajte koliko vas košta (novca, vremena, zdravlja) stalna težnja za vrhunskim rezultatima. Osvrnite se oko sebe. Prilagodite se okolini. Shvatite koliko će vas koštati ako uvijek „odgovarate za odličan“, a prosjek je razreda (tržišta ili poslovne grane) dovoljan.

3. Pretjerano se živcirate kada 100 posto ne poštujete pravila i navike (od kojih ste većinu sami definirali i uglavnom ih se samo vi držite)

Kad perfekcionisti žele usvojiti nove navike, obično padaju na jednoj od tri glavne prepreke: zagrizu više nego što mogu prožvakati (a onda su planovi previše teški za ostvarivanje); izbjegavaju prihvatiti neku novu naviku za koju nisu 100 % sigurni da mogu svaki dan postići svoj cilj, što dovodi do stalnog odgađanja promjena; ili (u najmanje slučaja) zadržavaju samo one navike za koje smatraju da bi njihovim promjenama promijenili i svoj položaj u društvu.

Fleksibilnost je znak psihološkog zdravlja. Trebali biste moći mijenjati navike koje su nekad bile važne za vašu produktivnost ili razvoj vještina, ali koje vas danas umaraju i uzimaju vrijeme za neke druge navike koje bi vas učinile produktivnijim. Ponekad manje disciplinirano ponašanje (odstupanje od urođene navike ili obrasca ponašanja) može dati novu kvalitetu vašem ponašanju, vašim poslovnim uspjesima i vašem životu.

Kako ćete to postići? Uspostavite mehanizam za provjeru kvalitete odstupanja od navika, ne klanjajući se pred oltarom savršenosti. Redovito pregledavajte oportunitetne troškove bilo koje aktivnosti ili ponašanja, kako biste bili sigurni da trenutačno najbolje koriste svoju fizičku i mentalnu energiju.

– Konačna poruka za sve vas kojima je perfekcionizam nužno potrebna zaštita od nesavršenog svijeta: “Previše analize vodi do paralize.” Stoga, ne analizirajte ovaj tekst i ovu završnu poruku satima. Prihvatite ih kao što ste ih pročitali. I ne razmišljajte o konkurentima, o onima kojima ste smiješni ili čudni. Oni se nisu potrudili maknuti dalje od naslova znajući da se tekst ne odnosi na njih, zaključuje u blogu Saša Petar.

Integralni tekst autora objavljen je na portalu poslovniFM.


Autor: Saša Petar / Sva prava pridržana @PoslovniFM. / Foto: Darko Buković, poslovniFM