Temeljem prvih pristiglih rješenja Porezne uprave paušalnim obrtnicima, Hrvatska obrtnička komora upozorava i naglašava kako treba razlikovati one koji su odlukom poslodavca primorani umjesto radnog odnosa poslovati kao obrt te one koji posluju s naručiteljima iz inozemstva.
Hrvatska obrtnička komora održala je u utorak sastanak s predstavnicima Središnjeg ureda Porezne uprave na temu pokrenutih nadzora paušalnih obrta nakon što je primijećeno da neki paušalni obrti porezne pogodnosti koriste protivno svrsi zakona.
Hrvatska obrtnička komora ponovno je prigovorila na zakonske odredbe koje ne bi smjele biti neprecizne i neodređene te stvarati pravnu nesigurnost i nestimulativno okruženje za obavljanje djelatnosti u kojem obrtnik nikada nije siguran postupa li ispravno.
Isto tako, ponovno je istaknula da se protivi daljnjoj diskriminaciji obrta i obrtnika posebice jer se upravo obrt kao porezno najpogodniji gospodarski subjekt nametnuo kao izuzetno dobar izbor poduzetnika koji mudro ulazi u svijet poduzetništva sa što manjim troškovima.
Takav način poslovanja potaknuo je poduzetničku aktivnost što je dobro za cjelokupno gospodarstvo Republike Hrvatske, posebice za one koji su radili u sivoj zoni, da uđu u zonu legalnosti, ističe u priopćenju Hrvatska obrtnička komora.
Prisilno “prikriveno zapošljavanje”
Vezano za sumnje u prikriveno zapošljavanje treba razlikovati situaciju u kojoj su se našli oni koji su odlukom poslodavca primorani umjesto radnog odnosa poslovati kao obrt, s bivšim poslodavcem kao isključivim klijentom. U takvim situacijama Hrvatska obrtnička komora smatra da, ako Porezna uprava utvrdi da je riječ o primitku po osnovi radnog odnosa, doprinose te pripadajući porez i prirez treba snositi poslodavac, kao i kod svakog drugog utvrđivanja primitka po osnovi radnog odnosa. Hrvatska obrtnička komora stoga postavlja pitanje hoće li se temeljem rješenja Porezne uprave aktivirati i tužbe priznavanja prava iz radnog odnosa.
Nadalje, situacije u kojima obrtnici posluju s jednim ili više naručitelja iz inozemstva ne mogu se smatrati prikrivenim radnim odnosnom jer obrtnik sam pronalazi posao, samostalno ga odrađuje te (većinom) sam vodi brigu o svim onim stvarima o kojima bi da je zaposlen brigu vodio netko drugi (izdavanje računa , plaćanje doprinosa, poreza i slično).
Freelanceri su dobili na svome značaju umrežavanjem društva, posebice u doba korone, te Hrvatska obrtnička komora vjeruje da je cijelom hrvatskom društvu u interesu zadržati posebice mlade ljude u Hrvatskoj i omogućiti im da svoju djelatnost rade bez straha.
>>Porezna uprava provjerava zlouporabu pogodnosti kod paušalnih obrta
>>Paušalni obrt: Uvode se kriteriji nesamostalnog rada
>>Što se 1. siječnja 2021. promijenilo u sustavu paušalnog oporezivanja
>>Što biste trebali znati o paušalnom porezu na dohodak
>>Poduzetnik ili freelancer – po čemu se razlikuju i kako odlučiti što ste
