Ljudski potencijali su sve važniji u suvremenom poslovanju. Deloitteovo globalno izvješće o trendovima na tom području za 2025. godinu otkriva da se rukovoditelji danas moraju baviti složenim napetostima između poslovnih i zaposleničkih potreba.
Istodobno, umjetna inteligencija redefinira radno okuženje – automatizira zadatke, smanjuje potrebu za pojedina radna mjesta niže složenosti i ubrzava promjene. Ova nova stvarnost kreira naizgled proturječna očekivanja zaposlenika, menadžera i organizacija. Postavlja se pitanje kako premostiti sve veći raskorak proizašao iz nestanka radnih mjesta niže složenosti, obaveze oko pružanja podrške pri razvoju zaposlenika, te omogućiti organizaciji da u potpunosti razumije i iskoristi mogućnosti umjetne inteligencije.
“Rukovoditeljima je teško shvatiti da postoje različita rješenja za te proturječnosti i da će s vremenom možda morati izabrati ona koja odgovaraju njihovom korporativnom okruženju. Ključno je donositi odluke koje će organizaciju gurati naprijed i istodobno pružati podršku zaposlenicima. To je posebice važno jer će se oni osjećati sve ugroženiji novim tehnologijama poput umjetne inteligencije”, ističe Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja.
Premošćivanje jaza između ljudskih i tehničkih vještina
Izvješće istražuje kako se zaposlenici, menadžeri, izvršni direktori, kao i cijele organizacije iz 93 države nose s najvećim izazovima unutar radnog okruženja.
Ishodi istraživanja ukazuju da se može razmišljati izvan tradicionalnih pristupa razvoju talenata te da je potrebno redefinirati ulogu menadžera i iskoristiti umjetnu inteligenciju da bi stvorili vrijednost za organizaciju i njezine zaposlenike. To je posebice važno jer samo 6 posto zaposlenika smatra da njihova organizacija ostvaruje veliki napredak u stvaranju takve vrijednosti.
Organizacije se suočavaju sa sve većim raskorakom između potrebe za iskusnim zaposlenicima i “juniorima” koji nemaju potrebno iskustvo.
Stvar dodatno komplicira činjenica da je sve manje potreba za tradicionalnim početničkim tzv. “juniorskim” pozicijama čije poslove sve više zamjenjuje umjetna inteligencija. Zbog toga je zaposlenicima sve teže steći potrebno praktično iskustvo. Ako žele premostiti taj jaz, organizacije bi trebale stroge zahtjeve u pogledu iskustva zamijeniti zapošljavanjem na temelju vještina i potencijala.
Kad je riječ o jazu koji se odnosi na iskustvo, 73 % izvršnih direktora i 72 % zaposlenika zaključilo je da bi organizacije trebale napraviti više da bi svojoj radnoj snazi omogućili stjecanje iskustva, pokazuje istraživanje.
Razvoj uloge menadžera na srednjoj razini
Sada je trenutak za redefiniranje tradicionalne uloge menadžera. To će organizacijama i zaposlenicima olakšati suočavanje s brzim promjenama i sve većom primjenom umjetne inteligencije.
Organizacije imaju koristi od posebnih stručnjaka za razvoj ljudskih potencijala, no danas se puno menadžera više bavi administracijom nego zaposlenicima. Umjetna inteligencija može pomoći u rješavanju administrativnih zadataka i omogućiti menadžerima da postanu agilniji i usmjereniji na ljude.
Menadžeri troše skoro 40 % svojeg vremena na rješavanje tekućih administrativnih problema, a samo 13 % vremena na razvoj ljudi i timova. Također, više od trećine (36 %) menadžera tvrdi da su nedovoljno pripremljeni da bi vodili ljude, a 40 % njih navodi kako se njihovo mentalno zdravlje pogoršalo nakon što su postali menadžeri.
Uloge zaposlenika u dobu umjetne inteligencije
Zaposlenici se sve više služe umjetnom inteligencijom. To mijenja njihovo iskustvo na radnom mjestu, ali i očekivanja njihovih rukovoditelja po pitanju brzine i kvalitete generiranja ishoda rada. Usto, rukovoditelji koji jasno komuniciraju ulogu umjetne inteligencije u preobrazbi radnih procesa unutar organizacije, njezinom utjecaju na razvoju karijere zaposlenika i kako ona može doprinijeti ravnoteži između poslovnog i privatnog života, stječu veće povjerenje zaposlenika.
Više od polovice (52 %) rukovoditelja smatra da je potencijalna vrijednost bolje suradnje ljudi i strojeva od velike ili presudne važnosti.
“Preveliki fokus na kratkoročne rezultate može ugroziti stvaranje dugoročne vrijednosti. Da, organizacije mogu iskoristiti napredak na području umjetne inteligencije da bi stvorili dodanu vrijednost i poboljšale poslovne rezultate. Međutim, organizacije koje se njome učinkovito služe da bi oplemenile radne procese, koje ohrabruju sinergije rada ljudi i umjetne inteligencije kako bi stvorile bolju kvalitetu rada i života za zaposlenike, imaju potencijal da stvore veću vrijednost za sve svoje dionike”, poručio je Kožulj.
