Mnogi hrvatski građani uvjereni su da je pravosuđe jedan od natrulijih stupova društva. U anketi HRejting iz studenoga prošle godine četiri petine ispitanika ocijenilo je da je korupcija u Hrvatskoj najraširenija u politici (22,2 posto ispitanih) i pravosuđu (22,1 posto ispitanih). Na pitanje “Koji je najveći problem hrvatskog pravosuđa?” 38 posto ispitanih odgovorilo je “Korupcija”.
Udruga Glas poduzetnika prije skorih izbora provela je anketu među svojim članovima na temu pravosuđa. Rezultati su poražavajući i potvrđuju rezultate ankete među općom populacijom. Za poduzetnike je sporo i neefikasno pravosuđe jedan od glavnih problema hrvatskog društva, a Udruga Glas poduzetnika smatra kako reforma pravosuđa mora biti jedna od prvih reformi nove Vlade.
“Jedan od postulata UGP-a je i #višepravde, a jedna od reformi koju smo tražili od Vlade RH odnosi se i na hrvatsko pravosuđe. Iako je povjerenje u pravosuđe na niskoj razini u općoj populaciji, kod poduzetnika izgleda kao da je još veći kamen spoticanja i prepreka u poslovanju.
Iz tog razloga poduzetnicima smo postavili više pitanja kako bi što bolje obradili temu i pokušali shvatiti gdje sve leže razlozi tako dubokog nezadovoljstva”, navodi se u priopćenju Udruge.
Kakva je uloga pravosudnog sustava u ostvarivanju prava poduzetnika?
Da sustav znatno pomaže poduzetnicima misli samo 0,5 posto ispitanika. Isti postotak misli i potpuno suprotno – da pravosuđe znatno odmaže.
Da umjereno pomaže misli i dalje jako malih 1,4 posto, što znali da pozitivnu percepciju o radu pravosuđa ima manje od dva posto poduzetnika.
Da pravosuđe ne pomaže poduzetnicima smatra 17,7 posto ispitanika, a 80 posto ispitanika odgovorilo je “Ma dajte molim vas…”. Tim odgovorom poduzetnici sugeriraju da je stanje toliko loše da uopće nema smisla odgovarati na pitanje o bilo kakvom pozitivnom utjecaju. Ta razina rezignacije je prvi znak za uzbunu.
Trajanje parničnih postupaka
O trajanju parničnih postupaka često može ovisiti održivost poslovanja i opstanak neke poslovne organizacije. Na pitanje o trajanju parničnih postupaka koje su vodili ili vode, samo 2,2 posto članova Udruge odgovorilo je da je postupak trajao manje od dvije godine, što je razuman rok.
Dodatnih 5,9 posto članova odgovorilo je da je postupak trajao dvije do pet godina, što je još uvijek prihvatljiv rok.
Čak 47,8 posto ispitanika odgovorilo je da je postupak trajao više od pet godina. Tako dugo trajanje postupka nema smisla u poslovnom kontekstu, ističu u Udruzi Glas poduzetnika. Ali čak trećina anketiranih (33%) izjavila je da su njihovi procesi trajali više od 10 godina.
A gotovo 11 posto ih je imalo ili još uvijek imaju procese koji traju više od 20 godina.
Koliko po vama sudski postupak može trajati?
Dio razočaranja u pravosudni sustav vjerojatno proizlazi iz nesrazmjera između očekivanja i realne brzine i efikasnosti sustava. Tako 18 posto anketiranih smatra da je razuman rok trajanja parničnog postupka do 18 mjeseci, dok na više od 18 mjesecu pristaje oko jedan posto ispitanika.
Preostalih 80 posto smatra da postupci moraju trajati manje od 18 mjeseci: trajanje postupka do 6 mjeseci toleriralo bi 54 posto ispitanih poduzetnika, dok ostali predlažu još kraće rokove – do 3 mjeseca ili samo mjesec dana.
Iz ovih podataka vidimo da postoji velika razlika između rokova koje poduzetnici smatraju prihvatljivima i stvarnih rokova, s obzirom na to da samo 2,2 posto postupaka traje manje od 2 godine.
Što je najveći problem hrvatskog pravosuđa?
Nešto manje od 11 posto ispitanih smatra da je najveći problem korupcija. Oko 9 posto smatra da je to generalna neefikasnost, a manje od tri posto ispitanih najveći problem vidi u političkim pritiscima ili sporosti koja je omogućena zakonskim okvirima.
Manjak sredstava i neznanje kao glavni problem navodi manje od 2 posto ispitanika. No, više od 70 posto ispitanih smatra kako je problem sve navedeno te da nema smisla izdvajati nešto pojedinačno.
Zanemarivih 0,2 posto anketiranih smatra kako problema nema.
Što prvo treba riješiti u pravosuđu?
Skoro 61 posto ispitanika smatra da se prvo mora riješiti korupcija. Drugi najčešći odgovor, koji bira oko 16 posto ispitanika, je brzina postupka. Da se mora riješiti sve navedeno i još štošta misli oko 12 posto ispitanika.
Kakvo je hrvatsko pravosuđe posljednjih godina?
Posljednji dio slike o hrvatskom pravosuđu je percepcija o tome događaju li se u njemu ikakve promjene. Najveći broj ispitanika – gotovo 58 posto – smatra kako je stanje gotovo jednako loše i kako nema nikakvih promjena.
Da stvari postaju sve gore smatra 39,5 posto ispitanih poduzetnika, a 1,3 posto ih smatra da se situacija popravlja, ali nedovoljno brzo.
Zanemarivih 0,2 posto poduzetnika smatra da je pravosuđe svakim danom sve bolje i efikasnije.
Zaključak je da hrvatski poduzetnici nemaju gotovo nikakvo povjerenje da će im pravosudni sustav pomoći na stručan, objektivan i efikasan način. S obzirom na brzinu djelovanja u poslovnom svijetu, tromost pravosudnog sustava je pogubna i na njega sve manje ljudi računa.
Glavni problem je korupcija, odnosno percepcija korumpiranosti pravosuđa, te beznađe zbog toga što se stvari ne popravljaju, nego čak nazaduju iz godine u godinu.
“Primjera koje smo dobili radeći ankete ima velik broj i mnogi zvuče nevjerojatno. Iz svih ovih razloga, jasno je kako će se udruga Glas poduzetnika zalagati za značajne reforme i promjene u radu pravosudnog sustava. Bez njega, kao integralnog dijela reformi koje zahtijevamo neće biti moguće osigurati prosperitet u državi. Zato što prije želimo vidjeti Hrvatsko 2.0”, navodi se u priopćenju.
“Po svemu što nam se godinama servira, ispada da je reforma pravosuđa nemoguća misija. Cilj možda nije lako ostvariv, ali je dohvatljiv. Prije nas su ga ostvarile mnoge države u koje se nastojimo ugledati. Ali bez jasnog plana, odluka i rokova za provedbu, sasvim sigurno neće biti ostvaren pa ćemo na nekim budućim izborima opet otvarati iste teme. UGP će pomno pratiti rad političara i svojim će javnim djelovanjem utjecati na to da se pravosuđe prestane spominjati u negativnom kontekstu”, rekao je Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika.
