“Oduvijek sam znao da se želim baviti medicinom. Shvatio sam davno, još od djetinjstva, da je medicina i način na koji funkcionira ljudsko tijelo moj izbor. Upravo se kroz medicinu, uz pomoć razumijevanja tog koncepta, može pomagati ljudima, iskreno i otvoreno”, istaknuo je Marko Roso, 23-godišnjak iz Iloka, trenutačno student pete godine medicine na Medicinskom fakultetu u Osijeku, u razgovoru za projekt TeenBiz.
Prisjetio se i srednjoškolskih dana, kada je preispitivao svoje odluke. No, ipak je sam shvatio da ga najviše zanimaju biologija i kemija koje su relativno usko povezane s medicinom, pa je odluka pala na Medicinski fakultet.
Osim medicine, za sebe će reći da je kreativan i sklon umjetničkom izražavanju kroz slikanje, crtanje i fotografiju. No, to je, iskreno će Marko, sve palo u drugi plan od kako je upisao studij. Iako mu kroz studiranje takav način izražavanja postaje prijeko potreban ispušni ventil.
Praksa i stjecanje iskustva su nužni
“Uspio sam tu strast tijekom studija usmjeriti u područje organizacije kongresa studenata biomedicinskog područja i mladih liječnika OSCON tj. Osijek Student Congressa. Trenutačno sam predsjednik pododbora za odnose s javnosti te medije i dizajn. Volim putovati, upoznavati nova mjesta, kulture te provoditi vrijeme s prijateljima i obitelji. Vjerujem da je snažna podrška okoline u kojoj se nalazimo zapravo ključ uspjeha, kako u studiranju, tako i u svakodnevnom životu. I to je zapravo nit vodilja koja me i dovela tu gdje jesam”, kazao nam je Marko.
Upitan za profesionalne ciljeve u budućnosti i idealan posao, odgovara da se prvenstveno vidi u medicini, ali u nekom širem kontekstu od kliničke prakse. Želi imati posao koji bi mu omogućio rad s pacijentima, sudjelovanje u istraživačkim i edukativnim projektima, konstantno usavršavanje i mogućnost otvaranja nečeg vlastitog.
Kakve promjene misliš da bi trebalo napraviti kako bi mladima bilo lakše započeti karijeru ili poslovanje?
Više konkretnih prilika za praksu i uključivanje studenata u stvarne projekte, ne samo u medicini nego i u svakoj drugoj struci. To je prijeko potrebno. Fakulteti bi trebali poticati suradnju između studenata i ostalih fakulteta, i naših domaćih i onih vanjskih, ali isto tako i suradnje s privatnim i javnim sektorom. Mladi studenti bi prvenstveno trebali naučiti kako povezati znanje s primjenom, a mentori i profesori bi trebali poticati samostalnost studenata. Tako da se ne prenose samo informacije nego i taj praktični dio koji sam već spomenuo. U našem obrazovnom sustavu, za razliku od svjetskih, nerijetko je obrnut slučaj”, smatra Marko.
Mladima u Hrvatskoj ne pruža se dovoljno prostora i poticaja za inicijativu i inovacije
Tehnologija i AI mijenjaju tržište rada
Među zanimljive poslove koji još nisu razvijeni u Hrvatskoj, smatra kombinaciju privatne prakse, digitalnog zdravstva i biomedicinskih inovacija te u zadnju vrijeme često spominjanu teleradiologiju.
Kako misliš da će tehnologija promijeniti tržište rada u idućih deset godina?
“Tehnologija radikalno mijenja način na koji funkcionira tržište rada. Još od pandemije, gdje je sve bilo online, rad od kuće postao je dio svakodnevice. S novim tehnologijama i umjetnom inteligencijom mijenjaju se ključne uloge u samome radu, a automatizacija će pomoći u skraćivanju administrativnog dijela posla. No, bitnije je da će u medicini moći pomoći i u dijagnostici, analizi i planiranju terapije te pružiti individualan pristup svakom od pacijenata. A upravo je ta personalizirana medicina jedna od popularnih koncepata u suvremenoj medicini.
Smatram da će umjetna inteligencija pružiti nove mogućnosti i otvoriti vrata za nove profesije. Pritom će ključna karika postati sposobnost individualca da razumije tehnologiju i da ju zna pravilno primijeniti kao alat, a ne kao zamjenu. Nikad ne treba zaboraviti da u medicini postoji visoka razina odgovornosti za pojedinca i pojedinog pacijenta. Zato ljudsku ulogu umjetna inteligencija nikad neće moći u potpunosti zamijeniti. Stoga je pitanje kako će se zdravstveni radnici služiti mogućnostima umjetne inteligencije”, pojašnjava Marko.
Nova era medicine
Spreman je i volontirati kako bi u praksi stjecao nova znanja. Postoje i opcije znanstvenog rada, odnosno istraživanja uz pomoć mentora ili recimo pisanja prikaza slučaja koji se potom prezentiraju na različitim studentskim kongresima. “To je nešto čemu i težim”, kazao je Marko pohvalivši se da je nedavno na jednom studentskom kongresu prikazao jedan slučaj pacijenta, što mu je omogućilo da stekne dodatne bodove za specijalizaciju i dalje usavršavanje u svojoj struci.
Osvrćući se na rad u OSCON-u, otkriva da će ovogodišnja tema kongresa biti Tailored to You – From Genome Insight to Intelligent Immune Care (Skrojeno po mjeri – od uvida u genom do inteligentne imunološke skrbi).
“Time zapravo želimo istaknuti početak nove ere medicine. To je era koja spaja znanost, tehnologiju i empatiju te omogućuje prilagođeno i personalizirano liječenje za svakog pojedinca. Tako potičemo studente na pisanje radova. To im omogućuje i dalje usavršavanje, a otvaraju se i moguće suradnje sa stranim stručnjacima”, pojašnjava Marko.
Razmišljaš li o pokretanju vlastitog biznisa? Ako da, o kojem poslu bi razmišljao?
“Iako sam još student i ispred mene su zapravo godine usavršavanja, specijalizacije, kontinuirano učenja i na kraju krajeva polaganja specijalističkog ispita, svjestan sam da je upravo to temelj za odgovorno i kvalitetno bavljenje medicinom i pokretanje vlastite djelatnosti. Da, vidim, trenutačno kao definitivnu mogućnost u nekoj daljnjoj budućnosti, ali tek nakon što steknem dovoljno kliničkog iskustva i sigurnosti u svojem radu.
Zasad sam najviše usmjeren na profesionalni razvoj i aktivno sudjelovanje u projektima koji promiču medicinu, edukaciju i suradnju. Znanja i iskustva kongresa volio bih primjenjivati ubuduće na različitim projektima i posebice u javnozdravstvenim inicijativama i edukativnim kampanjama”, naglašava Marko.
Nova era medicine spaja znanost, tehnologiju i empatiju te omogućuje prilagođeno i personalizirano liječenje za svakog pojedinca
Mentorska podrška je ključna za pokretanje vlastitog biznisa
Mentorska podrška u pokretanju vlastitog biznisa izrazito je bitna, ako ne i presudna. I dobar mentor ne samo da pruža smjernice i znanje, već pomaže izbjeći pogreške na koje bi mi sami ‘nabasali’ bez njihovog vodstva. Smatram da nam mentorsko iskustvo omogućuje brže učenje i realni pogled na svakodnevne izazove te nam tako omogućuje adekvatnije donošenje odluka.
Najveći motivatori u životu, odgovara spremno Marko, su stalni napredak i osjećaj da ono što radi ima nekakav smisao te naravno obitelj.
“To je razlog zašto sam i odabrao medicinu, baš zato što se tu uvijek možeš usavršavati i dalje usmjeravati kroz različite opcije kao što su subspecijalizacije u kliničkom smislu ili u znanstvenom smislu, npr. pisanje radova i provođenje različitih znanstvenih projekata. Najviše me potiču konkretni rezultati i vidljiv učinak rada, ali upravo i mogućnost kontinuiranog učenja i razvijanja. Ništa od toga ne bi bilo moguće bez konstantne potpore obitelji, prijatelja te vjere. Smatram da je to zapravo jako bitno za nekakav osobni razvoj pojedinca što se onda odražava i na profesionalnom usavršavanju”, ističe.
Generacija Z može doprinijeti razvoju gospodarstva
Smatraš li da se mladi u Hrvatskoj dovoljno angažiraju na temama vezanima uz poduzetništvo i inovacije?
Iskreno ne. Mladima u Hrvatskoj ne pruža se dovoljno prostora i poticaja za inicijativu i inovacije. Postoje pojedinci koji su izuzetno kreativni i imaju izvrsne ideje, ali sustav favorizira sigurnost, rutinu i nekakav jednoličan rad. Mladi se teško upuštaju u stvaranje nečeg novog i to je šteta, jer puno potencijala ostane neiskorišteno. Generacija Z ima jako dobre ideje i mogli bi značajno doprinijeti razvoju gospodarstva i društva, posebice ako bi postojala veća podrška i poticaj za nekakve poduzetničke inicijative i inovacije, zaključio je razgovor za projekt TeenBiz Marko Roso.
Autor: Lara Lešić Pripremila: Ema Buković
Projekt izrade i objavljivanja serijala tekstova pod naslovom TeenBiz sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
