Digitalna konkurentnost: Hrvatska nije spremna za buduće izazove

Iako Hrvatska ima tehnološke tvrtke koje su se afirmirale na globalnoj razini, općenito gledano nismo spremni ni osposobljeni za buduće izazove, pokazala je nova Svjetska ljestvica globalne konkuretnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja iz Lausanne

89
Hrvatska na ljestvici digitalne konkurentnosti

Hrvatska je na Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti za 2020. zauzela 52. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije što je pogoršanje pozicije za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu. Najbolje stoji u stupu znanje (41. na ljestvici), a najlošije u spremnosti za budućnost (62. od 63 zemlje na ljestvici), s time da je i kod znanja i kod tehnologije zabilježen pozitivan pomak u odnosu na 2019., dok je u stupu spremnost za budućnost Hrvatska nazadovala za jednu poziciju u odnosu na prošlu godinu.

IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti mjeri sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu. Iuzvješće priprema Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je lokalni partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost.

Temelji se na analizi 3 faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Svaki od ova tri faktora podijeljena su u 3 pod faktora koji sadrže ukupno 52 kriterija. Za istraživanje digitalne konkurentnosti koriste se statistički podaci (2/3) i podaci prikupljeni u istraživanju mišljenja gospodarstvenika (1/3). Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku ove godine. Kod većine zemalja odgovori na anketu prikupljeni su tijekom prvog razdoblja COVID-19. Postavljena pitanja nisu se odnosila na pitanja vezana uz pandemiju ali kako je tehnologija jedan od važnih alata u našoj borbi protiv pandemije, neki od trendova koji su identificirani imaju dodatni značaj.

Faktor Znanja odnosi se na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija. Tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija (zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura). Faktor Spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane Vlade, gospodarstva i društva općenito.

Kada je riječ o spremnosti za budućnost, Hrvatska je u posljednje dvije godine pala za osam mjesta i sada je predzadnja na ljestvici sa 63 vodeće svjetskle ekonomije, a posljednji smo (63.) prema indikatoru poslovne agilnosti. Nije pomogao ni napredak za pet mjesta u usvajanju novih tehnologija.

Napredak u obuci i obrazovanju, kapitalu te usvajanju tehnologija

Indikatori koji pozitivno utječu na poziciju Hrvatske u okviru osnovnih stupova digitalne konkurentnosti su: odnos učenik/profesor u tercijalnom obrazovanju, broj žena s diplomama, veliki broj ženskih istraživača i grantovi za patente visoke tehnologije (znanje) te investicije u telekomunikacije (tehnologija). Kao slabosti izdvojeni su sljedeći indikatori: međunarodno iskustvo, obuka zaposlenika, tehnološki razvoj i aplikacije, prilike i prijetnje, javno privatno partnerstvo.

>>Svjetska ljestvica talenata: Nismo sposobni zadržati nadarene

>>Hrvatska ima problem s usvajanjem novih tehnologija

Indikatori prema kojima smo vrlo loši su – zar je trebalo sumnjati – pravni okvir (59.), IT integracija (59.) i talenti (61.).

Faktori digitalne konkurentnosti Hrvatske

2020 2019 Promjena
Ukupan rang na ljestvici 52 51 -1
Znanje 41 42 +1
Talent 61 58 -3
Obuka i obrazovanje 26 31 +5
Koncentracija znanja 32 33 +1
Tehnologija 49 50 +1
Pravni okvir 59 59 0
Kapital 43 50 +7
Tehnološki okvir 40 41 +1
Spremnost za budućnost 62 60 -2
Usvajanje tehnologije 46 51 +5
Poslovna agilnost 63 62 -1
IT integracija 59 57 -2

 

“Hrvatska je u cjelini znatno napredovala u pogledu vlastite digitalne osposobljenosti, ali to nije bilo dovoljno i za rast njene konkurentnosti na svjetskoj sceni. Pojedine države su ostvarile skok na rang listi kao odraz znatnog napretka osposobljenosti u određenim područjima (Cipar, Turska, Estonija, Grčka). Iako smo svjedočili pojedinim sjajnim uspjesima na digitalnom području u Hrvatskoj, pa i u nastupu hrvatskih tvrtki na svjetskoj razini, za napredovanje na svjetskoj rang listi potrebno je više. Osim znanja i tehnologije, u čemu smo dosta uspješni, potrebna je i spremnost i osposobljenost za buduće izazove, te stalna i usmjerena aktivnost države i društva u cjelini. To pokazuje i ovo Izvješće IMD-a i primjeri uspješnih zemalja. Ostvarili smo znatan napredak u području obrazovanja te bi trebalo takav pristup proširiti i omogućiti skokovit napredak inicijalno u segmentu digitalne osposobljenost a zatim u društvenom razvitku u cjelini”, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Digitalne tehnologije omogućavaju stvaranje novih vrijednosti i povećanje produktivnosti i konkurentnosti zemlje. Uloga stvaranja znanja i razvoja talenta u kombinaciji s učinkovitom regulativom i infrastrukturom povećavaju digitalnu konkurentnost zemlje.

Fleksibilnost i prilagodljivost, ne samo poduzeća već i pojedinaca, utječu na digitalni napredak zemalja. To je posebno slučaj u trenutnom pandemijskom kontekstu u kojem će fleksibilnost i prilagodljivost nadolazećim digitalnim tehnologijama omogućiti društvima da prebrode krizu.

Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je SAD, a slijede Singapur, Danska, Švedska, Hong Kong, Švicarska, Nizozemska, Republika Koreja, Norveška i Finska. U odnosu na 2019. godinu 29 zemalja je zabilježilo pad na ljestvici, 23 zemlje su napredovale, a 11 su zadržale poziciju.

IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti

2019 Zemlja 2018 2019 Zemlja 2018
1 SAD 1 33 Španjolska 28
2 Singapur 2 34 Saudisjka Arabija 39
3 Danska 4 35 Češka 37
4 Švedska  3 36 Kazahstan 35
5 Hong Kong 8 37 Portugal 34
6 Švicarska 5 38 Latvija 36
7 Nizozemska  6 39 Tajland 40
8 Republika Koreja 10 40 Cipar 54
9 Norveška 6 41 Čile 42
10 Finska 7 42 Italija 41
11 Tajvan  13 43 Rusija 38
12 Kanada 11 44 Turska 52
13 Velika Britanija 15 45 Bugarska 45
14 UAE 12 46 Grčka 53
15 Australija 14 47 Mađarska 43
16 Kina 22 48 Indija
44
17 Austrija 20 49 Rumunjska 46
18 Njemačka 17 50 Slovačka 47
19 Izrael
16 51 Brazil 57
20 Irska  19 52 Hrvatska 51
21 Estonija 29 53 Jordan 50
22 Novi Zeland 18 54 Meksiko 49
23 Island 27 55 Peru 61
24 Francuska 26 56 Indonezija 56
25 Belgija 23 57 Filipini 55
26 Malezija 27 58 Ukrajina 60
27 Japan 23 59 Argentina 59
28 Luksemburg 21 60 Južna Afrika 48
29 Litva 30 61 Kolumbija 58
30 Katar 31 62 Mongolija 62
31 Slovenija 32 63 Venezuela 63
32 Poljska 33