Hrvatska ima problem s usvajanjem novih tehnologija

Pad od sedam mjesta na najnovijoj ljestvici digitalne konkurentnosti pokazuje pravi problem Hrvatske: nespremnost na usvajanje tehnologija i na stvaranja poticajnog okruženja za digitalni razvoj

203
ljestvica digitalne konkurentnosti

Hrvatska je na Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti za 2019. zauzela 51. mjesto od ukupno 63 svjetske ekonomije obuhvaćene istraživanjem. To je pogoršanje pozicije za sedam mjesta u odnosu na prethodnu godinu.

Treću godinu za redom Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut u Hrvatskoj Nacionalno vijeće za konkurentnost, mjeri sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu.

>>Svjetska ljestvica digitalne konkuretnosti 2018: Hrvatska napredovala za četiri mjesta

Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti temelji se na analizi 3 faktora: znanja, tehnologije i spremnosti za budućnost. Svaki od njih podijeljen je na tri podfaktora koji sadrže ukupno 50 kriterija. Za istraživanje digitalne konkurentnosti koriste se statistički podaci (2/3) i podaci prikupljeni u istraživanju mišljenja gospodarstvenika (1/3) koje je provedeno u veljači i ožujku ove godine.

Faktor Znanja odnosi se na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija. Tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija (zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura). Faktor Spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane Vlade, gospodarstva i društva općenito.

Kada je riječ o Znanju, Hrvatska je poboljšala indeks obuke i obrazovanje te talenata. U Tehnologiji smo popravili indeks kapitala i tehnološkog okvira, a u kategoriji Spremnost za budućnost popravili smo indeks poslovne agilnosti. No, treba spomenuti da smo po agilnosti poduzeća u sva tri dosadašnja istraživanja bili na dva posljednja mjesta: 2017. i ove godine smo bili 62., a lani na 63. mjestu.

>>Ascalia štedi energiju i resurse industriji i gradovima

Indikatori slabosti isti kao i lani

Indikatori koji pozitivno utječu na našu poziciju u okviru kategorije Znanja su odnos učenik/profesor u tercijarnom obrazovanju, broj žena s diplomama, veliki broj ženskih istraživača i grantovi za patente visoke tehnologije. U kategoriji Tehnologije pozitivan je učinak investicija u telekomunikacije.

No, znatno je više indikatora koji ukazuju na slabosti:

  • međunarodno iskustvo
  • strana visoko kvalificirana radna snaga
  • obuka zaposlenika
  • imigracijski zakoni
  • tehnološki razvoj i aplikacije
  • agilnost kompanija
  • korištenje velikih podataka i analitike
  • transfer znanja
  • javno privatno partnerstvo

Istih devet indikatora bili su nam problematični i prethodnih godina.

Najveći pad zabilježili smo zbog toga što nam pravni okvir nije usklađen s novim tehnologijama, (ne)spremnosti da usvajamo nove tehnologije i nedostatne IT integracije.

Faktori digitalne konkurentnosti Hrvatske

20192018Promjena
Ukupan rang na ljestvici5144-7
Znanje4243+1
Talent5859+1
Obuka i obrazovanje3136+5
Koncentracija znanja3332-1
Tehnologija5049-1
Pravni okvir5955-4
Kapital5052+2
Tehnološki okvir4143+2
Spremnost za budućnost6054-6
Usvajanje tehnologije5137-14
Poslovna agilnost6263+1
IT integracija5749-8

“Pad od sedam mjesta na najnovijoj ljestvici digitalne konkurentnosti pokazuje pravi problem Hrvatske: nespremnost na usvajanje tehnologija i stvaranja poticajnog okruženja za držanje koraka s globalnim i posebno digitalnim razvojem. Rezultat je upozorenje za društvo u cjelini jer ukazuje na nedovoljnu spremnost za budućnost, što u najvećoj mjeri pogađa naše mlade generacije. Stoga je krajnje vrijeme da aktiviramo sve svoje resurse na iznalaženju rješenja koja će bitno ubrzati naš razvoj i tako osigurati bolju konkurentnu poziciju Hrvatske“, rekao je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

>>Hrvatske tvrtke imaju tehnologiju, ali nemaju nove proizvode

Prva petorka zadržala pozicije

Izvješće pokazuje da su znanje i agilnost i dalje od iznimne važnosti za digitalnu konkurentnost.

Na samom vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti nema promjena u odnosu na prošlu godinu. Sjedinjene Države su zadržale prvo mjesto, a slijede Singapur, Švedska, Danska i Švicarska.

Prva promjena je Nizozemska na 6. mjestu, koja je zamijenila s mjesto s Norveškom. Naime, lani je Nizozemska bila deveta, a Norveška šesta. Na sedmom mjestu je, kao i lani, Finska, a osmi je Hong Kong koji se nakon 11. mjesta prošle godine vratio među prvih deset. Uz Norvešku prvih deset zatvara Republika Koreja koja je prije dvije godine bila 19., a lani 14. Iz vodećih deset ispale su Kanada (sada je 11.) i Velika Britanija (na 15. mjestu).

Državama koje prednjače u digitalnoj konkuretnosti zajednička je usmjerenost na generiranje znanja, ali svaka od njih ima vlastiti pristup digitalnoj konkurentnosti. Tako Sjedinjene Države i Švedska slijede uravnotežen pristup generiranju znanja, stvaranja poticajnog okruženja za razvoj tehnologije i spremnost na usvajanje inovacija, dok su Singapur, Danska i Švicarska fokusirani na jedan ili dva faktora.

Zamjetan je napredak nekoliko azijskih gospodarstava: Hong Kong i Republika Koreja ušli su među prvih deset, Tajvan je 13., Kina 22. Sve spomenute zemlje ostvarile znatan napredak u razvoju tehnološke infrastrukture i agilnosti poslovanja. Indija je napredovala za četiri mjesta, a Indonezija za šest zahvaljujući napretku u obrazovanju i tehnološkoj infrastrukturi.

Na Bliskom Istoku digitalni predvodnici su UAE i Izrael, iako su praktično zamijenili mjesta na ljestvici. UAE su napredovali za pet mjesta i sada su 12., dok je Izrael s 12. mjesta pao na 16. UAE su poboljšali dostupnost kapitalu i regulativu vezanu za razvoj tehnologije. Izrael je pak izgubio na poslovnoj agilnosti i na pokazateljima vezanim uz e-upravu.

U Latinskoj Americi jedine zemlje koje su napredovale su Meksiko i Kolumbija. Napredak zemalja u regiji koči nedostatak resursa za poticanje talenata i tehnološkog razvoja, što ograničava generiranje znanje i procese digitalne transformacije.

IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti

2019Zemlja20182019Zemlja2018
1SAD333Poljska36
2Singapur134Portugal32
3Švedska235Kazahstan38
4Danska536Latvija35
5Švicarska837Češka33
6Nizozemska938Rusija40
7Finska739Saudijska Arabija42
8Hong Kong1140Tajland39
9Norveška641Italija41
10Republika Koreja1442Čile37
11Kanada843Mađarska46
12UAE1744Indija48
13Tajvan / Kina1645Bugarska53
14Australija1346Rumunjska47
15Velika Britanija1047Slovačka50
16Izrael1248Južna Afrika
59
17Njemačka1849Meksiko51
18Novi Zeland1950Jordan45
19Irska
1851Hrvatska44
20Austrija1552Turska52
21Luksemburg2453Grčka53
22Kina3054Cipar54
23Japan2255Filipini56
24Francuska2656Indonezija62
25Belgija2357Brazil57
26Malezija2758Kolumbija59
27Island2159Argentina55
28Španjolska3160Ukrajina58
29Estonija2561Peru60
30Litva2962Mongolija 61
31Katar2863Venezuela63
32Slovenija 34