Hrvatska ima problem s usvajanjem novih tehnologija

Hrvatska je na Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti za 2019. zauzela 51. mjesto od ukupno 63 svjetske ekonomije obuhvaćene istraživanjem. To je pogoršanje pozicije za sedam mjesta u odnosu na prethodnu godinu.

Treću godinu za redom Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut u Hrvatskoj Nacionalno vijeće za konkurentnost, mjeri sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu.

>>Svjetska ljestvica digitalne konkuretnosti 2018: Hrvatska napredovala za četiri mjesta

Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti temelji se na analizi 3 faktora: znanja, tehnologije i spremnosti za budućnost. Svaki od njih podijeljen je na tri podfaktora koji sadrže ukupno 50 kriterija. Za istraživanje digitalne konkurentnosti koriste se statistički podaci (2/3) i podaci prikupljeni u istraživanju mišljenja gospodarstvenika (1/3) koje je provedeno u veljači i ožujku ove godine.

Faktor Znanja odnosi se na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija. Tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija (zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura). Faktor Spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane Vlade, gospodarstva i društva općenito.

Kada je riječ o Znanju, Hrvatska je poboljšala indeks obuke i obrazovanje te talenata. U Tehnologiji smo popravili indeks kapitala i tehnološkog okvira, a u kategoriji Spremnost za budućnost popravili smo indeks poslovne agilnosti. No, treba spomenuti da smo po agilnosti poduzeća u sva tri dosadašnja istraživanja bili na dva posljednja mjesta: 2017. i ove godine smo bili 62., a lani na 63. mjestu.

>>Ascalia štedi energiju i resurse industriji i gradovima

Indikatori slabosti isti kao i lani

Indikatori koji pozitivno utječu na našu poziciju u okviru kategorije Znanja su odnos učenik/profesor u tercijarnom obrazovanju, broj žena s diplomama, veliki broj ženskih istraživača i grantovi za patente visoke tehnologije. U kategoriji Tehnologije pozitivan je učinak investicija u telekomunikacije.

No, znatno je više indikatora koji ukazuju na slabosti:

• međunarodno iskustvo
• strana visoko kvalificirana radna snaga
• obuka zaposlenika
• imigracijski zakoni
• tehnološki razvoj i aplikacije
• agilnost kompanija
• korištenje velikih podataka i analitike
• transfer znanja
• javno privatno partnerstvo

Istih devet indikatora bili su nam problematični i prethodnih godina.

Najveći pad zabilježili smo zbog toga što nam pravni okvir nije usklađen s novim tehnologijama, (ne)spremnosti da usvajamo nove tehnologije i nedostatne IT integracije.

Faktori digitalne konkurentnosti Hrvatske

“Pad od sedam mjesta na najnovijoj ljestvici digitalne konkurentnosti pokazuje pravi problem Hrvatske: nespremnost na usvajanje tehnologija i stvaranja poticajnog okruženja za držanje koraka s globalnim i posebno digitalnim razvojem. Rezultat je upozorenje za društvo u cjelini jer ukazuje na nedovoljnu spremnost za budućnost, što u najvećoj mjeri pogađa naše mlade generacije. Stoga je krajnje vrijeme da aktiviramo sve svoje resurse na iznalaženju rješenja koja će bitno ubrzati naš razvoj i tako osigurati bolju konkurentnu poziciju Hrvatske“, rekao je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

>>Hrvatske tvrtke imaju tehnologiju, ali nemaju nove proizvode

Prva petorka zadržala pozicije

Izvješće pokazuje da su znanje i agilnost i dalje od iznimne važnosti za digitalnu konkurentnost.

Na samom vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti nema promjena u odnosu na prošlu godinu. Sjedinjene Države su zadržale prvo mjesto, a slijede Singapur, Švedska, Danska i Švicarska.

Prva promjena je Nizozemska na 6. mjestu, koja je zamijenila s mjesto s Norveškom. Naime, lani je Nizozemska bila deveta, a Norveška šesta. Na sedmom mjestu je, kao i lani, Finska, a osmi je Hong Kong koji se nakon 11. mjesta prošle godine vratio među prvih deset. Uz Norvešku prvih deset zatvara Republika Koreja koja je prije dvije godine bila 19., a lani 14. Iz vodećih deset ispale su Kanada (sada je 11.) i Velika Britanija (na 15. mjestu).

Državama koje prednjače u digitalnoj konkuretnosti zajednička je usmjerenost na generiranje znanja, ali svaka od njih ima vlastiti pristup digitalnoj konkurentnosti. Tako Sjedinjene Države i Švedska slijede uravnotežen pristup generiranju znanja, stvaranja poticajnog okruženja za razvoj tehnologije i spremnost na usvajanje inovacija, dok su Singapur, Danska i Švicarska fokusirani na jedan ili dva faktora.

Zamjetan je napredak nekoliko azijskih gospodarstava: Hong Kong i Republika Koreja ušli su među prvih deset, Tajvan je 13., Kina 22. Sve spomenute zemlje ostvarile znatan napredak u razvoju tehnološke infrastrukture i agilnosti poslovanja. Indija je napredovala za četiri mjesta, a Indonezija za šest zahvaljujući napretku u obrazovanju i tehnološkoj infrastrukturi.

Na Bliskom Istoku digitalni predvodnici su UAE i Izrael, iako su praktično zamijenili mjesta na ljestvici. UAE su napredovali za pet mjesta i sada su 12., dok je Izrael s 12. mjesta pao na 16. UAE su poboljšali dostupnost kapitalu i regulativu vezanu za razvoj tehnologije. Izrael je pak izgubio na poslovnoj agilnosti i na pokazateljima vezanim uz e-upravu.

U Latinskoj Americi jedine zemlje koje su napredovale su Meksiko i Kolumbija. Napredak zemalja u regiji koči nedostatak resursa za poticanje talenata i tehnološkog razvoja, što ograničava generiranje znanje i procese digitalne transformacije.

IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti