Hrvatska ima problem s usvajanjem novih tehnologija

Pad od sedam mjesta na najnovijoj ljestvici digitalne konkurentnosti pokazuje pravi problem Hrvatske: nespremnost na usvajanje tehnologija i na stvaranja poticajnog okruženja za digitalni razvoj

u 18:12 Zadnja izmjena: 02.10.2019 u 16:00
144
ljestvica digitalne konkurentnosti

Hrvatska je na Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti za 2019. zauzela 51. mjesto od ukupno 63 svjetske ekonomije obuhvaćene istraživanjem. To je pogoršanje pozicije za sedam mjesta u odnosu na prethodnu godinu.

Treću godinu za redom Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut u Hrvatskoj Nacionalno vijeće za konkurentnost, mjeri sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu.

>>Svjetska ljestvica digitalne konkuretnosti 2018: Hrvatska napredovala za četiri mjesta

Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti temelji se na analizi 3 faktora: znanja, tehnologije i spremnosti za budućnost. Svaki od njih podijeljen je na tri podfaktora koji sadrže ukupno 50 kriterija. Za istraživanje digitalne konkurentnosti koriste se statistički podaci (2/3) i podaci prikupljeni u istraživanju mišljenja gospodarstvenika (1/3) koje je provedeno u veljači i ožujku ove godine.

Faktor Znanja odnosi se na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija. Tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija (zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura). Faktor Spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane Vlade, gospodarstva i društva općenito.

Kada je riječ o Znanju, Hrvatska je poboljšala indeks obuke i obrazovanje te talenata. U Tehnologiji smo popravili indeks kapitala i tehnološkog okvira, a u kategoriji Spremnost za budućnost popravili smo indeks poslovne agilnosti. No, treba spomenuti da smo po agilnosti poduzeća u sva tri dosadašnja istraživanja bili na dva posljednja mjesta: 2017. i ove godine smo bili 62., a lani na 63. mjestu.

>>Ascalia štedi energiju i resurse industriji i gradovima

Indikatori slabosti isti kao i lani

Indikatori koji pozitivno utječu na našu poziciju u okviru kategorije Znanja su odnos učenik/profesor u tercijarnom obrazovanju, broj žena s diplomama, veliki broj ženskih istraživača i grantovi za patente visoke tehnologije. U kategoriji Tehnologije pozitivan je učinak investicija u telekomunikacije.

No, znatno je više indikatora koji ukazuju na slabosti:

  • međunarodno iskustvo
  • strana visoko kvalificirana radna snaga
  • obuka zaposlenika
  • imigracijski zakoni
  • tehnološki razvoj i aplikacije
  • agilnost kompanija
  • korištenje velikih podataka i analitike
  • transfer znanja
  • javno privatno partnerstvo

Istih devet indikatora bili su nam problematični i prethodnih godina.

Najveći pad zabilježili smo zbog toga što nam pravni okvir nije usklađen s novim tehnologijama, (ne)spremnosti da usvajamo nove tehnologije i nedostatne IT integracije.

Faktori digitalne konkurentnosti Hrvatske

2019 2018 Promjena
Ukupan rang na ljestvici 51 44 -7
Znanje 42 43 +1
Talent 58 59 +1
Obuka i obrazovanje 31 36 +5
Koncentracija znanja 33 32 -1
Tehnologija 50 49 -1
Pravni okvir 59 55 -4
Kapital 50 52 +2
Tehnološki okvir 41 43 +2
Spremnost za budućnost 60 54 -6
Usvajanje tehnologije 51 37 -14
Poslovna agilnost 62 63 +1
IT integracija 57 49 -8

“Pad od sedam mjesta na najnovijoj ljestvici digitalne konkurentnosti pokazuje pravi problem Hrvatske: nespremnost na usvajanje tehnologija i stvaranja poticajnog okruženja za držanje koraka s globalnim i posebno digitalnim razvojem. Rezultat je upozorenje za društvo u cjelini jer ukazuje na nedovoljnu spremnost za budućnost, što u najvećoj mjeri pogađa naše mlade generacije. Stoga je krajnje vrijeme da aktiviramo sve svoje resurse na iznalaženju rješenja koja će bitno ubrzati naš razvoj i tako osigurati bolju konkurentnu poziciju Hrvatske“, rekao je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

>>Hrvatske tvrtke imaju tehnologiju, ali nemaju nove proizvode

Prva petorka zadržala pozicije

Izvješće pokazuje da su znanje i agilnost i dalje od iznimne važnosti za digitalnu konkurentnost.

Na samom vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti nema promjena u odnosu na prošlu godinu. Sjedinjene Države su zadržale prvo mjesto, a slijede Singapur, Švedska, Danska i Švicarska.

Prva promjena je Nizozemska na 6. mjestu, koja je zamijenila s mjesto s Norveškom. Naime, lani je Nizozemska bila deveta, a Norveška šesta. Na sedmom mjestu je, kao i lani, Finska, a osmi je Hong Kong koji se nakon 11. mjesta prošle godine vratio među prvih deset. Uz Norvešku prvih deset zatvara Republika Koreja koja je prije dvije godine bila 19., a lani 14. Iz vodećih deset ispale su Kanada (sada je 11.) i Velika Britanija (na 15. mjestu).

Državama koje prednjače u digitalnoj konkuretnosti zajednička je usmjerenost na generiranje znanja, ali svaka od njih ima vlastiti pristup digitalnoj konkurentnosti. Tako Sjedinjene Države i Švedska slijede uravnotežen pristup generiranju znanja, stvaranja poticajnog okruženja za razvoj tehnologije i spremnost na usvajanje inovacija, dok su Singapur, Danska i Švicarska fokusirani na jedan ili dva faktora.

Zamjetan je napredak nekoliko azijskih gospodarstava: Hong Kong i Republika Koreja ušli su među prvih deset, Tajvan je 13., Kina 22. Sve spomenute zemlje ostvarile znatan napredak u razvoju tehnološke infrastrukture i agilnosti poslovanja. Indija je napredovala za četiri mjesta, a Indonezija za šest zahvaljujući napretku u obrazovanju i tehnološkoj infrastrukturi.

Na Bliskom Istoku digitalni predvodnici su UAE i Izrael, iako su praktično zamijenili mjesta na ljestvici. UAE su napredovali za pet mjesta i sada su 12., dok je Izrael s 12. mjesta pao na 16. UAE su poboljšali dostupnost kapitalu i regulativu vezanu za razvoj tehnologije. Izrael je pak izgubio na poslovnoj agilnosti i na pokazateljima vezanim uz e-upravu.

U Latinskoj Americi jedine zemlje koje su napredovale su Meksiko i Kolumbija. Napredak zemalja u regiji koči nedostatak resursa za poticanje talenata i tehnološkog razvoja, što ograničava generiranje znanje i procese digitalne transformacije.

IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti

2019 Zemlja 2018 2019 Zemlja 2018
1 SAD 3 33 Poljska 36
2 Singapur 1 34 Portugal 32
3 Švedska 2 35 Kazahstan 38
4 Danska 5 36 Latvija 35
5 Švicarska 8 37 Češka 33
6 Nizozemska 9 38 Rusija 40
7 Finska 7 39 Saudijska Arabija 42
8 Hong Kong 11 40 Tajland 39
9 Norveška 6 41 Italija 41
10 Republika Koreja 14 42 Čile 37
11 Kanada 8 43 Mađarska 46
12 UAE 17 44 Indija 48
13 Tajvan / Kina 16 45 Bugarska 53
14 Australija 13 46 Rumunjska 47
15 Velika Britanija 10 47 Slovačka 50
16 Izrael 12 48 Južna Afrika
59
17 Njemačka 18 49 Meksiko 51
18 Novi Zeland 19 50 Jordan 45
19 Irska
18 51 Hrvatska 44
20 Austrija 15 52 Turska 52
21 Luksemburg 24 53 Grčka 53
22 Kina 30 54 Cipar 54
23 Japan 22 55 Filipini 56
24 Francuska 26 56 Indonezija 62
25 Belgija 23 57 Brazil 57
26 Malezija 27 58 Kolumbija 59
27 Island 21 59 Argentina 55
28 Španjolska 31 60 Ukrajina 58
29 Estonija 25 61 Peru 60
30 Litva 29 62 Mongolija 61
31 Katar 28 63 Venezuela 63
32 Slovenija 34