Tehnologija blokchaina donijela bi uštede prehrambenoj industriji

Globalna baza podataka utemeljena na blockchainu povećala bi sigurnost i kvalitetu hrane jer bi bilo lakše pratiti njen put od farme do supermarketa. Informacije pohranjene u glavnoj knjizi ne mogu se retroaktivno uređivati, čime se jamči kvaliteta i pouzdanost informacija

u 5:52 Zadnja izmjena: 22.11.2019 u 4:04
126
tehnologija blockchaina
Vođenje evidencije kroz blockchain može potaknuti kupce da se prilikom kupnje hrane usredotoče na okus, rok trajanja i informacije o kvaliteti umjesto na količinu

Tehnologija blockchaina mogla bi povećati transparentnost podatka o hrani i piću, ali stručnjaci su podijeljeni oko toga kako bi to moglo utjecati na maloprodajne cijene.

Blockchain, tehnologija koja je najpoznatija po tome što se na njoj temelje kriptovalute poput bitcoina, transparentno pokazuje svaku transakciju koja se dogodila. Zagovornici tvrde da bi globalna internetska baza podataka utemeljena na blockchainu povećala sigurnost i kvalitetu hrane jer bi bilo lakše pratiti put hrane od farme do supermarketa.

Utjecaj na maloprodajne cijene

Pomoću blockchaina proizvođači hrane i posrednici mogu upisivati podatke o uzgoju, proizvodnji i prijevozu proizvoda u glavnu knjigu (ledger), kojoj mogu pristupiti kupci. Informacije pohranjene u glavnoj knjizi ne mogu se retroaktivno uređivati. Tako se jamči kvaliteta i pouzdanost informacija.

To znači da dobavljači mogu segmentirati svoje proizvode po kvaliteti i svježini, te naplaćivati premiju za proizvode više kvalitete, navodi se u izvještaju konzultantske tvrtke Deloitte iz lipnja o primjeni blockchaina u prehrambenoj industriji.

No, konzultantska tvrtka Accenture procjenjuje da kupci možda to povećanje cijena neće osjetiti.

“Podaci o cijenama mogli bi omogućiti akterima u opskrbnom lancu bolju pregovaračku poziciju kada je riječ o maloprodajnim cijenama, odnosno da dobiju veći udjel u tim cijenama”, navodi se u izvješću Accenturea iz 2018. godine. “Zbog visokih marži postoji mogućnost da proizvođači povećaju cijene bez većeg utjecaja na krajnju cijenu koju plaćaju potrošači, navodi se u izvješću.

>>Cromaris – pioniri digitalne transformacije marikulture

Indonezijska tvrtka Bumble Bee Foods primjenjuje blockchain kako bi pratila put ulovljene tune. Tvrtka koja je poznata po konzerviranim morskim plodovima udružila se sa SAP-om kako bi omogućila dostupnost detaljnih informacija o svojoj ribi. SAP-ov blockchain omogućuje potrošačima da “lako pristupe kompletnom podrijetlu i povijesti” proizvoda Bumble Beea. Skeniranjem QR koda na paketu kupci mogu provjeriti autentičnost, svježinu i održivost proizvoda.

Deloitte ističe da blockchain može potaknuti kupce da se prilikom kupnje hrane usredotoče na okus, rok trajanja i informacije o kvaliteti umjesto na količinu.

Lakša zdravstvena kontrola namirnica

Drugi analitičari smatraju da bi blockchain mogao sniziti cijene jer bi olakšao rješavanje nekih problema koji se danas javljaju u proizvodnji i distribuciji hrane.

Tako bi bolje vođenje evidencije kroz blockchain olakšalo precizno određivanje mjesta izbijanja bolesti prilikom transporta hrane ili bi spriječilo pogrešno označavanje alergena, ističe Garrick Hileman, voditelj istraživanja na Blockchain.com i istraživač s Londonske škole ekonomije.

“Sve što smanji te probleme, smanjit će troškove proizvodnje i distribucije hrane”, rekao je Hileman. “Svakako postoji mogućnost da cijene padnu zbog ovih ušteda koje bi proizašle iz uvođenja blockchaina.”

S njim se slaže Steve Davies, globalni čelnik PwC-ovog blockchain-a. Davies tumači da će veća transparentnost u opskrbi hranom pružiti jasnije informacije o kvaliteti, podrijetlu i točnosti sastojaka i materijala.

“Eliminiranje prijevara i krivotvorenih proizvoda u prehrambenoj industriji uštedjet će milijarde dolara i doprinijet će zdravlju i općoj dobrobiti”, rekao je Davies.

Od uvođenja blockchaina među prvima bi mogao profitirati opskrbni lanac govedine i svinjetine zbog troškova koji nastaju izbijanjem bolesti na ovim vrstama mesa, rekao je Garrick Hileman,

Kina je, na primjer, suočena s visokim rastom cijene svinjetine nakon izbijanja epidemije afričke svinjske kuge koja je pobila milijune svinja. Kina je vodeći svjetski proizvođač i potrošač svinjetine.

“To su dva područja u prehrambenom opskrbnom lancu u kojima je rizik, a time i potencijalni trošak najveći ako nešto pođe po zlu”, rekao je Hileman.