Veliki broj bankarskog osoblja mogao bi biti zamijenjen robotima, rekao je izvršni direktor Deutsche Banka John Cryan obraćajući se publici na konferenciji u Frankfurtu. Njemačka banka zamijenit će ljude koji se vladaju poput robota robotima koji obavljaju poslove poput ljudi, dodao je Cryan govoreći o umjetnoj inteligenciji, piše Computer Weekly.
Usporedio je računovođe s abakusima te dodao da banci ne treba toliko ljudi. “U našoj banci ljudi rade mehaničke stvari poput robota. Budućnost su roboti koji se ponašaju poput ljudi!”, rekao je Cryan.
Deutsche Bank ima oko sto tisuća zaposlenih, a zbog primjene novih tehnologija bez posla bi mogle ostati tisuće njih. Cryan je također rekao da će neki poslovi postati zanimljiviji i to će donekle ublažiti smanjenje broja zaposlenih.
Umjetna inteligencija i softveri za automatizaciju poslovanja preuzimaju „mehaničke“ poslove, financijski sektor predvodi takve trendove.
Ako izuzmemo preuzimanja startup tvrtki, financijske investicijske kompanije potrošit će na automatizaciju, robotizaciju, strojno učenje, dubinsko učenje i kognitivnu analitiku ove godine 1,5 milijardi dolara, navodi se u izvješću konzultantske tvrtke Opimas. Do 2021. ulaganja će porasti 75 posto, na 2,8 milijardi dolara.
Na udaru je osoblje u korisničkim servisima, back officeu pa čak i oni koji savjetuju klijente o mogućim rizicima.
HSBC je nedavno objavio kako će primijeniti IBM-ovu tehnologiju umjetne inteligencije za obradu dokumenata o međunarodnom trgovanju. Oko sto milijuna stranica, poput faktura i dokumenata o osiguranju, trenutno se pregledava i obrađuje ručno.
Royal Bank of Scotland već je s IBM-om pokrenula pilot projekt u kojem roboti zaprimaju pitanja klijenata, odgovaraju na njih i prosljeđuju zahtjeve odgovarajućim agentima.
Kognitivni chatbot Luvo, koji koristi IBM-ovu uslugu Watson Conversation utemeljenu na tehnologiji oblaka, bit će u sklopu pilot projekta u prosincu dostupan otprilike desetini klijenata banke.
Švedska SEB banka prva je banka koja je kognitivnu tehnologiju uvela u korisničke usluge nakon što se softverski robot kompanije IPsoft pokazao uspješnim u internom IT projektu.
Osim financijske, postoji i ljudska cijena ovih poboljšanja. Britanski sindikat trgovine nedavno je pozvao britansku vladu da djeluje kako radnici ne bi postali žrtve tehnološkog rasta produktivnosti.
(Pre)brze promjene stvaraju nesigurnost
Ovogodišnje istraživanje YouGova, koje je obuhvatilo 11.362 ljudi u devet zemalja, pokazalo je kako više od četvrtine ispitanih radnika vjeruje da bi petina njihovih dnevnih zadataka mogla biti automatizirana zahvaljujući umjetnoj inteligenciji i robotima. Deset posto ih smatra da bi roboti i UI mogli preuzeti čak 60 posto njihovih zadataka.
Pokazalo se također da 45 posto ispitanika očekuje da će umjetna inteligencija jednog dana biti sposobna rješavati i nemehaničke, čak i kreativne zadatke.
S tim se slaže i Douglas Coupland, koji je napisao knjigu Generacija X: Priče za ubrzanu kulturu. To su priče o ljudima rođenim između ranih šezdesetih i ranih osamdesetih godina prošlog stoljeća.
U razgovoru za Computer Weekly u travnju ove godine Coupland je rekao kako vjerojatno ulazimo u razdoblje neizvjesnosti zbog ubrzanih promjena.
“Ljudi govore: ‘Ne brinite, izmislit ćemo nove poslove’. U prošlosti je tako uglavnom i bilo. No, danas se susrećemo s algoritamskim tehnologijama kakvih do sada u povijesnom i ontološkom značenju nije bilo”, upozorava Coupland. “Sada smo u hiper-brzom ritmu promjena: gubimo poslove znatno brže nego što ih stvaramo. To je politički vrlo nestabilno razdoblje. Nadam se da vlada ima plan B“.
Coupland je mislio na britansku. Hrvatska Vlada sasvim sigurno ne gleda tako daleko u budućnost da bi se bavila onima koji bi mogli ostati bez posla zbog tehnoloških promjena ili stvaranjem radnih mjesta budućnosti.
