Venecija tone, Berlinski metro propada u zemlju, a površina zemlje se na pojedinim mjestima podigla i do dva metra nakon potresa u Japanu i nuklearne katastrofe u Fukushimi. Ove informacije saznali smo zahvaljujući programu Copernicus koji su pokrenuli Europska svemirska agencija i Europska komisija. Program je usmjeren ka razvoju Europskog informacijskog servisa, a temelji se na objedinjavanju opažanja sa satelita i senzora na površini Zemlje s analitičkim modelima kojima se tako prikupljeni podaci obrađuju kako bismo dobili pravovremene i točne informacije o zaštiti okoliša i sigurnosti.
Tvrtka SeaCras koju su pokrenula dva mlada znanstvenika – Stipe Lukin i Mario Špadina – jedna je od pionira obrade satelitskih podataka u Hrvatskoj, a specijalizirana je za praćenje kvalitete voda.
Krvna slika vodnog tijela
“SeaCras je startup utemeljen u ožujku 2020. sukladno primitku sredstava iz Copernicusova startup programa Parsec, relevantnog akceleratora u downstreamu satelitske industrije”, objašnjavaju Stipe i Mario. “Dobili smo sredstva za praćenje kvalitete površine vodnih tijela. Ideja je da se podaci koje prikupi satelit skinu i obrade te da se s viskom točnošću odredi set parametara. Tri glavna parametra su koncentracija klorofila, ukupna koncentracija organskih tvari i sedimenata. To su indirektni pokazatelji kvalitete voda. Na primjer, koncentracija klorofila odgovara koncentraciji fitoplanktona, a količina organskih tvari povezuje se s mikrobiološkom slikom i koncentracijom otpadnih voda. Možemo reći da je to procjena krvne slike cijelog vodnog tijela, ali koja uključuje i prostorno-temporalne varijacije. Laički rečeno: na čitavoj površini vodnog tjiela te češće!”
>>Copernicus program mogao bi 2035. Hrvatskoj donositi 1,3 mlrd eura
Jedna od pojava izravno povezanih s koncentracijom klorofila je, na primjer, “cvjetanje mora”. Nadalje, migracije planktona su iznimno važan podatak vezan za ribarstvo ili akvakulturu.
“Mi smo u downstreamu. Ne lansiramo satelite, niti gradimo infrastrukturu. Mi obrađujemo podatke i strukturiramo veliku količinu podataka u relevantnu informaciju za potencijalne klijente”, kaže Mario, a Stipe dodaje da se bave “konkretnim problemima i rješenjima čija važnost će se tek pokazati sljedećih godina”.
“Ovo što mi radimo više nije istraživanje, nego konkretno analiziranje postojećim alatima kao bismo dobili vrijednu informaciju. Znanstveni aspekt postoji, ali smo orijentirani prema komercijalnom. Dio toga može se povezati s Green Dealom i može pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena”, pojašnjava Stipe.
Tržište u razvoju
Sustav je prvenstveno namijenjen sektoru akvakulture i turizma. U akvakulturi rješava sve probleme vezane uz praćenje kvalitete voda za proizvodnju i uzgoj kultura, na primjer školjaka. “Kvaliteta mora je izrazito važna za marikulturu. Ako želite nešto uzgajati, morate raditi stalne provjere. Ovo što mi nudimo je dodatni korak u sklopu istraživanja i razvoja. Vjerujemo da će tvrtke prepoznati dobrobiti koje im donosi i da će ga prihvatiti”, kaže Mario te dodaje kako za turizam treba još malo preciznije definirati konkretnu nišu.
Riječ je o tržištu u razvoju koje postoji tek nekoliko godina i na kojem već postoji nekoliko velikih igrača koji su probili led ostalima. Studije Europske komisije predviđaju da će do 2030. za poslove neposredno vezane uz Copernicus biti otvoreno 48.000 radnih mjesta te da će biznis zasnovan na satelitskim podacima i popratnim podacima i servisima do 2035. biti težak 131 milijardu eura.
“Tu se postavlja pitanje gdje smo mi. Odgovor je jednostavan i ima dva aspekta. Prvo, veliki igrači su veliki, ali ne mogu pokriti sva vodna tijela jer Zemlja je ogromna, Drugo, mi se specijaliziramo za praćenje priobalnih mora, što je prostor koji još uvijek nije tako popunjen. Tu se pozicioniramo jer se za sada po inovativnosti ne možemo nositi s velikima. No, vodnih tijela je mnogo i ima mjesta za sve”, razlaže Mario.
Poseban sastojak
Special ingredient sustava SeaCras u odnosu na druge je, ističu Stipe i Mario, upravo specijalizacija za fizikalno-kemijsku obradu podataka. Stipe je, naime, doktorirao u području fizikalne kemije čvrstih stanja, a Mario je doktorirao na sprezi fundamentalnih znanosti organiziranih fluida na nano-skali i kemijskog inženjeringa.
“Svjesni smo zašto to trebamo raditi i imamo sve potrebne ekspertize”, poručuju.
“Obrada satelitskih podataka i Big Data su jedno, ali da biste dobili relevantnu informaciju koja je iskustvena i daje dodatnu vrijednost u smislu kvalitete vode treba vam kemičar koji je priučen obradi podataka, spektroskopiji, ponašanju vodenih sustava sa suspendiranim mikro- i nano-česticama te kemičarskom `intuicijom´ o izvorima neregularnosti u analiziraom vodnom tijelu. Mi smo baš to. To je ta dodatna vrijednost koju nudimo naspram konkurencije kada je riječ o samoj obradi podataka”, tumači Stipe.
Jedan od velikih problema kada je riječ o podacima koje prikupljaju sateliti je jako malo takozvanih in-situ podataka za Jadran. Naime, Copernicus prikuplja podatke kroz dvije glavne komponente: svemirsku i in-situ podatke. Svemirska komponenta sastoji se od satelita za opažanje Zemlje koji su opremljeni velikim brojem senzora koji mjere i registriraju niz parametara i pojava. In-situ sustav sastoji se od niza stanica koji prikupljaju atributne podatke pomoću raznih senzora na zemlji, moru i u zraku.
“Copernicus prikuplja podatke, ali obrada je black box. Svatko to radi na svoj način. Međutim, svako vodno tijelo, svako more, svako jezero je različito. Ne postoji jednoznačna referenca. Mi se pozicioniramo na Jadran i ovaj dio Mediterana koji je specifičan i unikatan. Što ako dobijemo klijenta s druge strane Jadrana? Oni nemaju nužno iste probleme kao klijenti na našoj obali. Znamo kako to riješiti, samo nam trebaju resursi”, kaže Mario.
Prijelaz na cloud infrastrukturu
Projekt su do sada financirali zahvaljujući početnom Grantu koji su dobili od Parsec akceleratora u iznosu od 10.000 eura. Time su riješili sva pravna pitanja i web stranicu. Sljedeći korak je prijelaz na cloud infrastrukturu, najavljuje Stipe.
“Sada smo na prekretnici. Zato smo se prijavili na Startup Factory. Jako je teško tako veliku količinu podataka, više od 10 Gb dnevno u download verziji, obrađivati na osobnim računalima. Treba nam cloud storage i jače računalo”, dodaje Mario. “Tražimo sredstva i to nam je, uz umrežavanje, rad s mentorima i stjecanje dodatnih vještina, bio glavni motiv za prijavu na ZICER-ov predakceleratorski program.”
Razmišljali su i o drugim sličnim programima, poput EIT Climate-KIC-a ili programa Razvoja poslovanja i inovacija koji hrvatskim poduzetnicima nudi Norveška razvojna banka, no procijenili su da je ZICER-ov program u ovom trenutku za njih najprikladniji.
“Pitanje je koliko u ovom trenutku imamo kredibiliteta za takve pozive. Ti su programi, kao i Copernicus akcelerator, skala više na koju bismo išli ako sa ZICER-om i nekom dodatnom investicijom prođemo fazu prelaska za cloud computing. To nam je u planu u sljedećih godinu, godinu i pol dana”, razlaže Stipe. “U ovoj fazi razvoja nam je bitno pridobiti prve klijente, tako da počnemo generirati prihode. Nakon toga ćemo biti uvjerljiviji na takvim natječajima i moći ćemo na njima biti konkurentniji.”
To je, tumače, malo viša razina specijalizacije u obradi satelitskih podataka, na kojoj je konkurencija neusporedivo veća i to traži dodatni angažman. Naime, za sad nitko od njih nije full time zaposlen u tvrtki. Obojica paralelno rade svoj redovni posao.
“Nužno je prvo osigurati sredstva kako bi proveli svojevrsnu fazu skaliranja SeaCrasa.. U tom smislu potreban je jači angažman u tim programima”, pojašnjava Stipe.
Primijeniti model širom mediteranske obale
Interes za njihov sustav postoji. Cilj su domaće tvrtke koje se bave akvakulturom te poslovni i istraživački instituti poput Plavog svijeta. Uspostavljeni su kontakti, no korona je donijela hladan tuš.
>>Cromaris – pioniri digitalne transformacije marikulture
“Ciljamo na segment razvoja i istraživanja, a on je u krizi prvi u kojem su smanjena ulaganja. Razgovaramo, ali svi su oprezni zbog trenutne situacije i čekaju”, kaže Stipe. Dodaje kako će na tome sada još više raditi s obzirom na to da je to jedna od stavki koje se traže na Zagreb Connectu. Kada su klijenti tu, sve ostalo dolazi prirodno, dodaje Mario.
Što se tiče malo dugoročnijih planova, Stipe i Mario vjeruju da će se SeaCras kroz pet godina pozicionirati na tržištu, da će razviti svoja jedinstvena rješenja zahvaljujući kojima će moći konkurirati čak i velikim tvrtkama koje su stacionirane uglavnom u Belgiji, Njemačkoj i Skandinaviji, te da će firma rasti i zapošljavati nove ljude.
“Dugoročni plan je razvojni. Teško je prognozirati što će se doista dogoditi za pet godina, ali mi smo optimistični. Očekujemo da ćemo se pozicionirati na tržištu, da ćemo sudjelovati i u ovom inovativnom segmentu, jer naš dugoročni plan je da razvijemo svoje modele, da ih kalibriramo i transferiramo na slično priobalje na Mediteranu, a ne samo na hrvatsku obalu. Tražit ćemo tvrtke sa sličnim interesima koje vjerojatno imaju slične probleme. Od njih ćemo saznati što im doista treba i to ćemo im ponuditi”, razlaže Stipe Lukin. “Spremni smo za sve izazove koji su pred nama, počevši od ZICER StartUp Factoryja i Zagreb Connecta. Nadamo se da će nam to biti prvi push u željenom smjeru i da će SeaCras izrasti u jednu jako lijepu priču.”
Sadržaj omogućila Addiko banka
