Hrvatski startup SeaCras ušao je među četiri finalista u kategoriji Ocean Observation odnosno Monitoring kvalitete ocena i mora u sklopu programa Blueinvest, koji je Europska komisija pokrenula za poticanje i provedbu projekata Plave ekonomije.
Tvrtka SeaCras pionir je u obradi satelitskih podataka u Hrvatskoj u okviru programa Copernicus, a specijalizirana je za praćenje kvalitete voda. Pokrenuli su je u ožujku 2020. dvojica mladih znanstvenika, Stipe Lukin i Mario Špadina, a pridružio im se Tomislav Stolar.
BlueInvest je platforma i akcelerator za poticanje inovacija i ulaganja u održive tehnologije za plavo gospodarstvo. Pruža podršku za ulaganja i olakšava pristup financiranju startup i scaleup tvrtkama te mali i srednjim poduzećima. Program je financiran od strane Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (European Maritime, Fisheries and Aquaculture fund), a krajem ožujka odlučeno je da će se produžiti do 2026. godine, uz ulaganje od gotovo 5,5 milijuna eura. Inicijativa će osigurati daljnjih 500 milijuna eura kroz ulaganja investicijskih fondova.
O tome kako se SeaCras našao u programu razgovarali smo s jednim od suosnivača, Mariom Špadinom.
Sudjelovanje u Blueinvest programu
“Nedugo nakon što smo pobijedili na Zagreb Connectu, početkom 2021. prijavili smo se za Readiness Assistent Program. To je program u sklopu Blueinvesta koji strukturira projekte i onima koji zadovolje kriterije dodjeljuje mentorstvo i podršku da se taj projekt digne na višu razinu. U program ulazi otprilike 20 posto svih prijavljenih. Mi smo upali”, razlaže Mario.
“Program je trajao nešto više od šest mjeseci. Radili smo na svim aspektima poslovanja i to je rezultiralo izradom dokumentacije: poslovnog plana, financijskog izvješća, projekcija i svega ostaloga. Rok za prijavu na Blueinvest bio je 30. rujna. Nekoliko mjeseci, dok su obradili dokumentaciju, nismo imali nikakvu informaciju. Početkom ove godine javili su nam da smo izabrani među četiri finalista u kategoriji Ocean Observation, odnosno među četiri najskalabilnija projekta na razini EU. Ukupno su bile četiri kategorije s po četiri finalista. Mi smo jedini startup iz Hrvatske i ovog dijela Europe koji je stigao do finala.”
Blueinvest dan je kulminacija cijelog procesa. Ove godine održan je 28. ožujka. Tom prilikom se odabrani, “elitni projekti” prezentiraju pred članovima Europske komisije i predstavnicima najvećih investicijskih fondova.
Nagradu je u kategoriji Ocean Observations odnio projekt WSENSE, koji je specijaliziran za razvoj podvodnih komunikacijskih i nadzornih sustava, financiran je iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (European Maritime and Fisheries Fund – EMFF).
“Iako nismo dobili nagradu u svojoj kategoriji, za nas je velika stvar da smo bili tamo kao jedan od odabranih projekata”, kaže Mario. “Pobjednik je kapitalni projekt koji financira sama Unija, i biti s njima u konkurenciji, boriti se s njima, to je dobra borba.”
Investitori su jako dobro reagirali na prezentaciju SeaCrasa, pogotovo na njihovu inicijativu kako o otvaranju tržišta prema održivom turizmu.
Zaokret od suradnje s državom prema privatnom sektoru
“To je po meni ključna stvar”, naglašava Mario, “Naša kritika bila je usmjerena na to da se sve što se tiče monitoringa mora i oceana veže uz B2G segment. Države daju novce da netko napravi projekt i onda one dobivaju podatke. No, to ne generira zaradu, novac se sustavno gubi. Mi smo rekli: ‘U redu ostavit ćemo to kao jedan od glavnih segmenata tržišta, ali otvorit ćemo B2B tržište u smislu održivosti turizma – turizma u priobalnom pojasu, prvenstveno na Mediteranu.”
Turizam na Mediteranu će rasti svake godine za nekoliko postotaka. No, to generira problem, jer su manja, zatvorena mora podložnija antropogenim promjenama, tumači Mario. Osim toga, uz same usluge monitoringa, korporativni standard postaje izvješće o održivom poslovanju.
“Mi otvaramo upravo taj segment koji će uskoro biti obvezan prema Europskim direktivama. Pratimo glavni resurs priobalnog turizma – more. Ako stavimo na stranu atrakcije koje ljudi dolaze gledati, oni naviše dolaze zbog mora. Tako smo se pozicionirali i sam naš pitch je postavljen tako da potaknemo investitore da nam postave pitanje o tome. Tako se i dogodilo. Jedan investitor je postavio pitanje i bio je jako zadovoljan odgovorom u kojem smo rekli da treba otvoriti taj segment tržišta kako bi naše usluge postale profitabilne u privatnom sektoru.”
Tri klijenta u Hrvatskoj
U Hrvatskoj SeaCras ima tri klijenta: Nacionalne parkove Mljet i Brijuni te Park prirode Telašćica.
“Nacionalni parkovi”, objašnjava Mario, “imaju određenu autonomiju i izravno su odgovorni za svoj lokalitet. Dok god oni prate podatke i implementiraju ih u svoje poslovanje, moći će donositi odluke i povećavati svoju vidljivosti prema van. Mogu reći: ‘Pogledajte, ulažemo više nego što zakoni propisuju i implementiramo nove tehnologije kako bismo sačuvali glavni resurs – more’. A turisti koji dolaze na more preferencijalno biraju takav pristup”.
“Mljet, Brijuni i Telašćica uzeli su tehnologiju koja je daleko iznad propisanog standarda. Lijepa je priča da su to prepoznali i bili voljni ući u takvo nešto”, ističe Mario.
Osim sudjelovanja na Blueinvestu i pridobivanja prvih klijenata, u posljednjih godinu i pol dana, koliko je prošlo od posljednjeg razgovora s njima za točkanai.hr , SeaCras je proširio tim i ugovorio strateška partnerstva.
“Stvari se razvijaju planski, negdje malo brže, negdje malo sporije, ali generalno uspijevamo održati tempo uspješne startup priče: minimalno stopostotni rast na godišnjoj razini u svakom smislu. Naporno je, svaki mjesec je sve teži i teži. ali uspijevamo”, ocjenjuje Mario.
Proširenje tima i strateško partnerstvo s tvrtkom Prehnit
“Mi smo trojica tehnički potkovanih doktora znanosti, ali nedostajala nam je ekspertiza u razradi poslovanja i u financijskom aspektu. Potrebna pojačanja pronašli smo u dvojici prekaljenih stručnjaka za business management i financial management – Draženu Nikoliću i Davoru Blažinčiću. Nakon što su te dimenzije dodane u tvrtku, rast je postao signifikantan. Jer nije dovoljno razvijati samo tehnološko rješenje. Osim toga, to što su se oni pridružili timu bila je još jedna potvrda da ono što radimo ima smisla. Sada su regularni članovi tima”, priča Mario.
Također, originalna ideja bila je transferiranje poslovanja na cloud. SeaCras je sklopio strateško partnerstvo s IT tvrtkom Prehnit, koja je specijalizirana za geoinformatičke djelatnosti (GIS rješenja).
“Oni imaju tim koji u tehničkom smislu zna izvesti tip projekata koji nama treba, odnosno da se kompletna obrada podataka podigne u oblak. Mi to zovemo digitalna platforma, a zapravo je to rješenje u oblaku za sistematiziranu obradu naših podataka. Nedavno smo kao partneri u konzorciju od Europske agencije za provedbu svemirskih programa dobili nagradu od nekoliko tisuća eura za proof of concept i sada za izradu prototipa”, tumači Mario te dodaje kako je to još jedna potvrda dobrog rada od relevantne agencije na razini EU. “To je neusporedivo veća korist od samog iznosa nagrade. Potvrda da je naš proizvod dobar i potreban.”
“Mi sada imamo tri klijenta. Dok na našim računalima obradimo podatke i pošaljemo ih klijentima, treba nam nekoliko dana. Ideja je da se to obrađuje automatski. To je jedini način da skaliramo posao. Ne samo uslugu, nego posao, kako bi postao održiv.”
Bolje prepoznati u Europi nego u Hrvatskoj
Mario kaže kako je potvrda njihova rada još uvijek puno veća na europskoj razini: “To je nešto s čime smo se spremni boriti. Potvrda na hrvatskoj razini su dobri klijenti, kapitalna i ostala partnerstva, ali nadamo se da će sada i relevantne institucije prepoznati naš rad. Medijski smo dobro praćeni i to sigurno doprinosi prepoznatljivosti i vidljivosti. No, vidjet ćemo hoće li si neka od relevantnih institucija u Hrvatskoj dati truda da integrira naše usluge u svoje poslovanje”.
SeaCrasovo rješenje u oblaku dizajnirano je tako da osim satelitskih podataka u bazu podataka mogu ući svi standardizirani tipovi podataka u prostoru i vremenu. Tako je ostavljen prostor za integraciju i partnerstva s tvrtkama koje provode monitoring i uzorkovanje na lokaciji, on-site, sa senzorima i svim ostalim metodama.
“Prilagodili smo dizajn tome. Kontakata ima, ali u ovoj fazi ne mogu govoriti o detaljima. Ideja je napraviti digitalnog blizanca našeg mora. To je ključ. Samo sateliti nisu dovoljni, niti su samo senzori dovoljni. Ali kad se spoje, to je pravo rješenje”, poručuje Mario.
No, ta suradnja ovisi o reakciji relevantnih institucija u Hrvatskoj i o tome jesu li one voljne izaći iz svoje zone komfora kako bi integrirale nova rješenja.
“Mi na tome radimo, a hoće li se to i dogoditi, vidjet ćemo. Naša ideja je širenje po Mediteranu, koji je idealno tržite s aspekta tehnološkog i gospodarskog rasta. Tehnologija odgovara, tržište je dovoljno veliko, razvija se brzo što se tiče turizma i akvakulture. To stvara ogroman potencijal za rast.”
Biranje investitora i strateških partnera
Dodaje Mario da imaju mnogo upita za suradnju od tvrtki širom Europe, ali da ne smiju previše divergirati: “U razdoblju smo u kojem osim investitora biramo i strateške partnere. Imamo veliki skok u vidljivosti nakon Blueinvest jer iza toga stoji Europska komisija, i sada se moramo potruditi da odaberemo najbolje opcije”.
Usmjerenost na Mediteran znači da nije potrebno odlaziti nekamo i raditi due diligence kako bi se otvorila nova tržišta. “S niskim utroškom resursa možemo odabrati podlogu i pristupiti klijentima. Kada cloud rješenje bude potpuno završeno, proizvod je spreman za lansiranje.”
Za hrvatsko tržište pripremili su listu potencijalnih klijenata. “Sad je vrijeme, strateški smo isplanirali kada, kome i zašto pristupiti. Bit će nam lakše nakon Blueinvesta. Trebamo zajahati val i napraviti iskorak”, zaključuje Mario Špadina.
