Vlada je u petak uputila u saborsku proceduru izmjene Zakona o obrtu kojima se, među ostalim, smanjuju komorski doprinosi obrtnika te uvode institut obiteljskog obrta koji otvara nove mogućnosti za članove obitelji koji sudjeluju u poslovanju obrta.
Prema predloženim izmjenama, komorski doprinosi smanjit će se s dosadašnjih 2 na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka.
Uvođenjem instituta obiteljskog obrta članovima obrtnikova kućanstva omogućilo bi se da pomažu u obrtu bez zasnivanja radnog odnosa. Propisuje se i mogućnost nastavka poslovanja nakon smrti obrtnika, uz određene uvjete i rokove u kojima nasljednici mogu steći potrebne posebne kvalifikacije.
Izmjenama se predviđa i mogućnost da obrtnici nakon ostvarivanja prava na mirovinu nastave obavljati registriranu djelatnost bez obustave isplate mirovine.
Promjene u obrazovanju i naukovanju
Prijedlogom se dodatno uređuje sustav majstorskih škola. Njih bi, uz Hrvatsku obrtničku komoru, mogle osnivati jedinice lokalne i područne samouprave te druge pravne i fizičke osobe.
Mijenjaju se i pravila o naukovanju. Ono se, osim kod obrtnika, ubuduće može provoditi i u trgovačkim društvima, ustanovama, zadrugama i udrugama koje obavljaju gospodarsku djelatnost.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da je cilj izmjena pojednostaviti poslovanje obrtnika i prilagoditi zakonski okvir promjenama na tržištu.
Prema podacima iznesenim na sjednici Vlade, broj obrta u Hrvatskoj od 2016. godine porastao je sa 75.000 na 138.000, odnosno za 83 posto. U istom je razdoblju broj zaposlenih u obrtima povećan sa 175.000 na 240.000.
Iako se o tome nagađalo, Ministarstvo gospodarstva u obrazloženju prijedloga navodi da se izmjenama Zakona o obrtu ne uređuje pitanje rada trgovina nedjeljom.
