Dinara s gornjim tokom Cetine postaje zaštićeni Park prirode

Budući Park prirode obuhvaća Dinaru, Troglav i Kamešnicu, područje uz gornji tok Cetine te kraška polja uz Cetinu - Hrvatačko, Paško i Vrličko. Ovaj fenomen krša žarište je bioraznolikosti te brojnih biljnih i životinjskih endema

394
Park prirode Dinara

Do kraja godine Hrvatska bi trebala dobiti još jedan Park prirode. Zakon kojim će pod zaštitu biti stavljeno 63 tisuće hektara Dinare iznimne prirodne i kulturno povijesne važnosti trebao bi izglasati sljedeći saziv Sabora.

Budući Park prirode obuhvaća Dinaru, Troglav i Kamešnicu, područje uz gornji tok Cetine te kraška polja uz Cetinu – Hrvatačko, Paško i Vrličko. Fenomen krša žarište je bioraznolikosti te brojnih biljnih i životinjskih endema.

“Proglašenjem Dinare Parkom prirode povećat ćemo udio zaštićenih područja kroz 20 budućih parkova podići na 13 posto”, rekao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Planinski krš siromašan vodom i plodna polja uz Cetinu

Dinara je najviša planina u Republici Hrvatskoj, a u njenom podnožju nastala je prva Hrvatska država. U antičko doba Dinaru su zvali Adrian Horos, na grčkom “međa Jadrana”, a Ilirima je bila sveto brdo Troura ili Triget. Današnje ime je dobila vjerojatno od ilirskog plemena Dindari koji se planinu koristili za ispašu stoke.

>>Krka Bike: Nacionalni park Krka dobio 470 kilometara biciklističkih staza

Ovo područje obilježeno je kontrastom visoko-planinskog krškog područja siromašnog vodom, s često strmim i nepristupačnim liticama, i prostranim planinskim pašnjacima, te tokom rijeke Cetine uz koju se nastala plodna krška polja.

Predloženi Park prirode Dinara prostire se na 63 tisuće hektara i administrativno je smješten na području dviju županija, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske, uz samu granicu s Bosnom i Hercegovinom. Obuhvaća područje osam općina odnosno gradova koje većinom pripadaju u područje od posebne državne skrbi.

Geološki, Dinara je krško područje sastavljeno pretežno od vapnenaca kredne i jurske starosti te je locus typicus za krš. Procesi okršavanja su vrlo izraženi, te se čitavo područje odlikuje mnogobrojnim krškim morfološkim pojavama: poljima, ponikvama, zaravnima, kao i bogatstvom speleoloških objekata.

Zbog krškog karaktera, površinski tokovi na području same Dinare praktički ne postoje. Istovremeno, u podzemlju se nalazi kompleksna mreža tokova koja prikuplja vodu najvećim dijelom u sliv Cetine, te manjim dijelom i sliv Krke. Velike količine vode iz zaleđa ponovo izviru na brojnim izvorima podno Dinare te povremeno poplavljuju krška polja na kojima se nalaze vlažna travnjačka i močvarna staništa važna s aspekta bioraznolikosti.

Neki od tih lokaliteta vrijedni su i kao hidrološki i geomorfološki fenomeni te su već pojedinačno zaštićeni u drugim kategorijama zaštite (Vrela rijeke Cetine, Rumin, Ruda, Grab, Krčić).

Specifičan način sezonskog stočarenja

Surovi ekološki uvjeti i nepristupačan teren s jedne strane te ljeti povoljna klima za razvoj pašnjaka visoke kvalitete, pridonijeli su tome da sama Dinara ostane sačuvana od intenzivnog antropogenog utjecaja, a ipak u velikoj mjeri oblikovana dugogodišnjim stočarenjem, tradicijskom djelatnošću stanovništva ovog kraja.

Specifičan način sezonskog stočarenja, gdje ljeti stočari vode stoku na „izdig“ u više predjele planine te se tamo s njom zadržavaju do dolaska jeseni i prvih snjegova, uvjetovao je nastanak vrijednosti osobitih za ovaj kraj – uz etnološku i graditeljsku baštinu, autohtone pasmine prilagođene na oštre ekološke uvjete, ovdje su nastala i vrijedna antropogeno uvjetovana, doprirodna staništa, u prvom redu pretplaninski i planinski travnjaci. Upravo je ovaj tip staništa jedan od najznačajnijih, ali i najugroženijih na području predloženom za zaštitu.

Uz njih, na vršnom području Dinare nalaze se i planinske rudine nastale sekundarno uslijed potiskivanja klekovine i planinskih šuma, koje unatoč postupnom napuštanju ekstenzivnog stočarstva na Dinari i dalje prekrivaju velike površine, jer je proces zaraštavanja zbog ekoloških uvjeta relativno spor. Ovi su tipovi travnjaka i floristički i faunistički bogati endemičnim i ugroženim vrstama.

S obzirom na to da se budući Park prirode prostire na području dviju županija, postavlja se pitanje gdje će biti sjedište uprave Parka. Odluku će donijeti resorno ministarstvo, a nova javna uprava trebala bi biti osnovana u roku od godinu dana od proglašenja Parka prirode.