Gotovo jedna trećina (31 %) tvrtki iz HGK-ovog istraživanja o potrebi za dodatnim znanjima i vještinama na tržištu rada zapošljava strane radnike, i to u najvećoj mjeri (80 %) radnike zanatskih i strukovnih zanimanja. Najveći broj tvrtki (83 %) kao najveću prednost zapošljavanja stranih radnika ističe lakše popunjavanje upražnjenih radnih mjesta, dok im najveće izazove predstavljaju dodatni troškovi kod zapošljavanja stranih radnika i poteškoće iz sfere integracije, istaknuto je u ponedjeljak na seminaru Hrvatske gospodarske komore “Zapošljavanje stranih radnika – novi Zakon o strancima”, priopćeno je iz HGK.
Tvrtke ističu i da je do sada administrativni aspekt procesa zapošljavanja stranaca bio dug i složen pa se nadaju da će se s primjenom novog zakona upravo administrativno rasteretiti poslodavci i radnici.
“Očekuje se da će potreba za stranom radnom snagom i dalje rasti, posebno u sektorima graditeljstva, turizma i trgovine. Izuzetno je važan adekvatan zakonski okvir koji će osigurati dostupnost radne snage kako bi se podržao gospodarski rast. Posebni fokus u predstojećem razdoblju bit će usmjeren na izradu pravilnika koji će urediti uvjete smještaja za strane radnike”, poručio je Igor Pokaz, potpredsjednik HGK za trgovinu i internacionalizaciju.
Ograničenja u broju stranih radnika
Jedna od novosti Zakona je ograničenje broja stranih radnika u odnosu na domaće. Za nedeficitarna zanimanja broj domaćih radnika mora činiti bar 16 posto stranih, dok za deficitarna zanimanja broj domaćih mora biti bar 8 posto stranih.
Predsjednik Zajednice agencija za zapošljavanje HGK Marko Pekčec ističe da bi ova promjena mogla predstavljati izazov agencijama specijaliziranim za zapošljavanje stranih radnika koje se bave i ustupanjem radnika.
Očekuje da će doći do porasta zapošljavanja domaćih radnika kako bi si agencije povećale kvotu za strane radnike, što će povećati troškove poslovanja.
“Brine nas i to kako će zadužnice utjecati na cijene usluga agencija za zapošljavanje. Naime, zakon propisuje da poslodavci moraju prije dolaska radnika dostaviti zadužnicu u iznosu jedne prosječne bruto plaće za svakog stranog radnika. Cilj je povećati odgovornost poslodavaca, a to je svakako pozitivno. Pozitivno je i što je povećana učestalost inspekcija kako bi se suzbile nepravilnosti, poput zapošljavanja radnika bez odgovarajućih dozvola ili kvalifikacija. Iako ovo može biti izazovno, cilj je osigurati da strani radnici posjeduju potrebne vještine, čime se poboljšava kvaliteta rada i ugled agencija za zapošljavanje”, rekao je Pekčec.
Dulje dozvole za rad – olakšanje za poslodavce
Jedna od najvažnijih odredbi novoga zakona, produženje dozvola za rad i boravak stranih radnika s jedne na tri godine te produljenje dozvola za sezonske radnike sa šest na devet mjeseci, iznimno je važna poslodavcima i promjena je za koju se HGK zalagala.
“Nadamo se da će novi Zakon o strancima olakšati poslodavcima zapošljavanje stranaca. Međutim, novi zakon između ostalog ima i dijelove koji bi se tek trebali urediti dodatnim Pravilnicima što otvara mogućnost različitih tumačenja i primjena od strane nadležnih institucija do njihovog donošenja”, upozorila je Kristina Anetić, voditeljica Odjela kadrovskih i općih poslova u tvrtki Kamgrad.
Proces bi značajno olakšalo pojednostavljenje administrativnih procedura, poručuju iz tvrtke Vetropack, kao i bolja koordinacija između institucija. Ističu da su nužna bolja informiranost poslodavaca za veću efikasnost procesa.
Poslodavci koji zapošljavaju državljane trećih zemalja prema propisima novoga zakona imaju obavezu osiguranja primjerenog smještaja, no precizni uvjeti poput kvadrature ili sanitarnih uvjeta trebaju biti definirani kroz Pravilnik o smještaju stranih radnika, koji još nije donesen.
U međuvremenu tvrtke se susreću s različitim tumačenjima zakona, što dovodi do problema u primjeni, primjerice s tretiranjem svih stranih radnika kao sezonskih.
