Nezadovoljstvo plaćom, loši međuljudski odnosi, preopterećenje poslom te nemogućnost napredovanja najčešći su razlozi promjene posla. Pokazuju to podaci istraživanja Hrvatske gospodarske komore (HGK) o potrebi za dodatnim znanjima i vještinama na tržištu rada koji su predstavljeni u četvrtak u Zagrebu na III. Konferenciji EDUkarijera – Obrazovanjem do zanimanja budućnosti. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 25. veljače do 12. ožujka 2025. na uzorku od 700 poslodavaca i 800 građana od 18 do 65 godina.
Svaki drugi ispitanik barem je jednom promijenio posao u posljednjih pet godina. Što je osoba starija i s većim primanjima, vjerojatnost mijenjanja posla je manja.
Najmlađi ispitanici, u dobi od 18 do 35 godina, najčešće mijenjaju posao, u prosjeku svakih 15 mjeseci. Obično su razlozi loši međuljudski odnosi i nemogućnost korištenja fleksibilnog radnog vremena, navodi se u istraživanju HGK.
Prepreke pri zapošljavanju
U odnosu na prošlu godinu porastao je broj ispitanika (48 %) koji kao glavnu prepreku s kojom se susreću prilikom traženja posla ističu neadekvatnu ponuđenu plaću, koja nije proporcionalna dužnostima radnog mjesta. To su češće osobe s visokom stručnom spremom.
Također, 29 % osoba koje traže drugi posao su visoko obrazovani, 28 % njih ima mjesečna primanja veća od 1.300 eura, a 27 % ispitanika, mladih osoba bez iskustva, izjasnilo se da im je za pronalazak posla trebalo više od godinu dana.
Prema podacima koje je iznio Petar Mišević, savjetnik predsjednika HGK i prorektor Sveučilišta Sjever, samo 28 % poslodavaca koji su sudjelovali u istraživanju ima godišnji budžet veći od 5.000 eura za edukaciju i usavršavanje svojih radnika. Ostali ili uopće nemaju budžet (35 %) ili je on manji od 5.000 eura godišnje (38 %).
Investiranje u edukaciju
“Vođen tehnološkim inovacijama koje omogućuju napredak, tržište rada se mijenja brže nego ikada. Nove tehnologije, geopolitičke promjene i navike novih generacija donose korijenite promjene. Zato je obrazovanje i kontinuirano usavršavanje domaće radne snage izuzetno važno, kao i mikrokvalifikacije kao nadogradnja u kontekstu cjeloživotnog učenja“, istaknuo je Mišević.
Dodao je da naglasak treba biti na aktivnostima koje pridonose usklađivanju sustava obrazovanja sa stvarnim potrebama gospodarstva.
Potrebu za dodatnom radnom snagom iskazalo je 74 posto poslodavaca koji su sudjelovali u istraživanju. Najteže im je pronaći radnike srednje stručne spreme (63 %). No, 40 % poslodavaca navelo je da im problem predstavlja pronalazak visokoobrazovanih radnika, kao i oni nižih kvalifikacija.
Sektori s najvećom potražnjom za radnicima
Najveća je potražnja za radnicima u proizvodnji i u građevinskom sektoru. U odnosu na prošlu godinu, povećala se potražnja za administrativnim osobljem, radnicima u trgovini i maloprodaji. Smanjila se potražnja za radnicima u ugostiteljstvu i turizmu, te u skladištenju i logistici.
Istraživanje je potvrdilo da postoje razlike u tome što građani smatraju atraktivnim kod budućih poslodavaca, a što sami poslodavci nude kao svoje komparativne prednosti.
Naime, budućim zaposlenicima najvažnija je sigurnost radnog mjesta, bonus i primanja, dobra poslovno-privatna ravnoteža, te mogućnost napredovanja.
S druge strane, poslodavci kao svoje prednosti najčešće ističu timski rad, sigurnost i priliku za učenjem.
Integracija stranih radnika
Stranu radnu snagu trenutačno zapošljava, ili ima namjeru zaposliti, 41 % poslodavaca. U najvećoj mjeri zapošljavaju SSS radnike zanatske struke (79 %) i one sa završenom osnovnom školom (37 %). Među poslodavcima je i 24 % onih koji su zaposlili i visokoobrazovane strane radnike.
Smanjio se broj poslodavaca koji stranu radnu snagu zapošljavaju privatnim putem. Češće se, nego prošle godine, koriste usluge agencija za privremeno zapošljavanje.
Poslodavci koji zapošljavaju strance najvećom prednošću smatraju lakše popunjavanje upražnjenih radnih mjesta. Najveći izazov im predstavljaju troškovi. Učenje hrvatskog jezika smatraju najboljim načinom njihove integracije.
Povećao se broj poslodavaca koji strane radnike uvode u posao, i to najčešće dodjelom mentora. U kompanijama strani radnici najčešće komuniciraju preko jednostavnih naredbi, pokazuju rezultati istraživanja.
Domaća i strana radna snaga: Kako oblikujemo budućnost?
Sudjelujući na panelu “Domaća i strana radna snaga: Kako oblikujemo budućnost?”, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Ivana Šimek istaknula je kako predložene izmjene i dopune Zakona o strancima predstavljaju važan korak u poboljšanju regulacije boravka i zapošljavanja državljana trećih zemalja.
“Izmjene će omogućiti bolju integraciju visokokvalificiranih radnika, poboljšati uvjete za zapošljavanje stranih radnika i povećati zaštitu njihovih radnih prava”, pojasnila je Šimek. Dodala je kako će se tako smanjiti administrativno opterećenje svih sudionika u postupku.
“Novim prekršajnim odredbama će se jače zaštititi radna prava stranih radnika i spriječiti zloupotrebe. Ove izmjene predstavljaju važan korak u prilagodbi hrvatskog zakonodavstva europskim standardima. Cilj je jačanja pravne sigurnosti, konkurentnosti i zaštite prava radnika”, naglasila je Šimek.
Budućnost tržišta rada
O važnosti socijalnog poduzetništva i fleksibilnosti rada govorio je profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Mislav Ante Omazić.
“Hrvatska budućnost ovisi o inovacijama i ljudima Tu se ne radi samo o sprječavanju odlaska talenata, već i o privlačenju novih. Digitalizacija, socijalno poduzetništvo i fleksibilni poslovni modeli ključni su za tržište rada u tranziciji. Generacija Z mijenja posao svakih 15 mjeseci, a 44 % ih odbija raditi u neetičnim kompanijama. Kako bi zadržali stručnjake, poslodavci moraju ponuditi svrhu, razvoj i autonomiju”, zaključio je Omazić.
Austrijska iskustva
Zamjenik voditelja međunarodne inicijative za zapošljavanje i koordinator tima za kvalificirane radnike u Austrijskoj gospodarskoj komori George Kirchmair govorio je o njihovom iskustvu integracije strane radne snage.
Prema podacima koje je iznio, u prošloj godini u Austriji je radilo nešto više od milijun stranih radnika, što je 34 % ukupne radne snage. Nedostatkom radne snage pogođeno je 82 % tvrtki, a na popisu je čak 81 deficitarno zanimanje.
Austrija je lani izdala najviše dozvola za kuhare, medicinske sestre i njegovateljice. Najviše odobrenih dozvola za rad izdano je radnicima iz Kine, BiH, Indije, Srbije, Turske, Rusije i Filipina. Kirchmair je ocijenio da će se problem radne snage u budućnosti produbljivati odnosno da će Austrija još u većoj mjeri trebati strane radnike, kao i većina EU zemalja.
Nove mjere za zapošljavanje
Novi paket mjera aktivne politike zapošljavanja predstavio je Luka Čirko, ravnatelj Uprave za tržište rada i zapošljavanje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
“Kao ključna područja djelovanja u ovoj godini naglasak smo stavili na intenzivnije uključivanje mladih na tržište rada. Također tu je i povećanje broja ugovora na neodređeno vrijeme, teže zapošljivih osoba, a i neizostavno ulaganje u cjeloživotno obrazovanje putem vaučera te formalnih i neformalnih programa kroz potporu za usavršavanje”, naveo je Čirko.
Poručio je kako mjera Biram Hrvatsku, kojom se potiče povratak hrvatskih državljana iseljenika, pokazuje iznimno dobre rezultate. Dodao je kako su potpore za samozapošljavanje posebno važna i popularna mjera te da je stopa preživljavanja poslovnih subjekata otvorenih uz korištenje potpore 88 %.
