Trećina novih poslova traži visoku razinu digitalnih vještina

Od 2002. do 2016. udio poslova koji zahtijevaju visoku razinu digitalnih vještina na američkom tržištu rada porastao je s 5 na 23 posto, dok je udio nisko digitaliziranih poslova pao s 56 na 30 posto, pokazalo je istraživanje Instituta Brookings iz Washingtona

112
digitalne vještine

Američko gospodarstvo digitalizira se izuzetno brzo: digitalne tehnologije prodiru u gotovo sve industrije i transformiraju niz poslova, pokazuju rezultati istraživanja Instituta Brookings iz Washingtona.

Istraživanje je obuhvatilo promjene potaknute digitalnom transformacijom u 545 zanimanja koja pokrivaju 90 posto radne snage u Sjedinjenim Državama u svim industrijama nakon 2001. godine.

Udio poslova koji zahtijevaju visoku razinu digitalnih vještina porastao je s 5 posto u 2002. na 23 posto u 2016. godini, navodi se u izvješću. Udio poslova koji zahtijevaju srednjoškolske digitalne vještine porastao je s 40 na 48 posto, a udio poslova koji zahtijevaju nisku razinu digitalnih vještina u promatranom razdoblju od 2002. do 2016. smanjen je s 56 na 30 posto.

Gotovo trećina (30 posto) od 13 milijuna novih radnih mjesta stvorenih od 2012. zahtijevala je visoku razinu digitalnih vještina. Gotovo dvije trećine novootvorenih radnih mjesta zahtijevala su najmanje srednju razinu digitalnih vještina.

Iako je utjecaj digitalizacije uočljiv u svim industrijama, stupanj i brzina digitalnih promjena u promatranom razdoblju znatno variraju od branše do branše. Sektori koji predvode proces digitalizacije su stručne, znanstvene i tehničke usluge, mediji, financije i osiguranja. Za njima zaostaju obrazovanje, prijevoz i skladištenje, proizvodnja i građevinarstvo.

Izloženost automatizaciji

Digitalizacija je povezana s rastom plaća i očuvanjem radnih mjesta u kontekstu automatizacije. Povećanje broja zaposlenih na visoko digitaliziranim poslovima – poput računarstva, menadžmenta i financija – je strelovito. Jednako je i s poslovima koji traže nisku razinu digitalnih vještina kao što su osobna njega i priprema hrane. Kod poslova koji traže srednju razinu digitalnih vještina, poput administrativnih i obrazovnih, zaposlenost raste mnogo sporije od ostalih kategorija.

Prosječna godišnja plaća radnika na poslovima visoke digitalne razine u 2016. iznosila je 72.896 dolara, dok su radnici na poslovima srednje digitalne razine zaradili u prosjeku 48.274 dolara. Prosječna plaća za poslove niske digitalne razine iznosila je pak 30.393 dolara.

Rezultati istraživanja potvrđuju i nalaze nekih prethodnih istraživanja o utjecaju automatizacije na gubitak radnih mjesta. Najvećem riziku izloženi su poslovi niske digitalne razine. Gotovo 60 posto takvih poslova podložno je automatizaciji naprema „samo“ 30 posto visoko digitaliziranih poslova.

“Digitalizacija ima vrlo širok potencijal za gospodarstva i otvara mnoge mogućnosti”, navodi se u izvješću. “Međutim, inkluzivno tržište rada u procesu digitalne transformacije neće se stvoriti samo od sebe”.

Organizacije moraju osmisliti nove inicijative koje će omogućiti radnicima da steknu relevantne digitalne vještine. To uključuje prepoznavanje talentiranih, ali i poticanje osnovne digitalne pismenosti, posebno među manjinskim, outsiderskim skupinama, preporuka je izvješća.

Barijere za žene i pripadnike manjina

Institut Brookings je, naime, istražio i zastupljenost po spolu i rasi na poslovima s obzirom na razinu digitalizacije. Rezultati potvrđuju da se žene i pripadnici manjina suočavaju s barijerama prilikom pokušaja da se zaposle u visoko digitaliziranim područjima poput računarstva i drugih tehnoloških branši.

Muškarci i dalje dominiraju kada je riječ o visoko digitaliziranim poslovima – računarstvu, inženjerskim i upravljačkim područjima –  kao i zanimanjima s nižim stupnjem digitalizacije kao što su prijevoz, građevinarstvo, poslovi vezani uz prirodne resurse i slično.

Žene, koje postižu nešto viši skor od muškaraca kada je riječ o digitalnim vještinama (48 naprema 45), predstavljaju oko tri četvrtine radne snage u branšama koje zahtijevaju srednju razinu digitalnih vještina. Riječ je o poslovima u zdravstvu, javnoj upravi i obrazovanju.

Kada je riječ o rasnoj zastupljenosti, bijeli zaposlenici još uvijek su pretjerano zastupljeni na visoko digitaliziranim poslovima poput inženjeringa i menadžmenta, kao i na poslovima srednje razine digitalizacije kao što su financije, umjetnost, pravosuđe ili obrazovanje.

Azijati čine oko 21 posto zaposlenih na visoko digitaliziranim poslovima vezanim uz računarstvo i matematiku, te 12 posto zaposlenih na inženjerskim poslovima. Ali istraživanje tvrtke Ascend pokazalo je da osobe azijskog porijekla, iako dominiraju među ulaznom radnom snagom, teško bivaju promaknute na vodeće položaje.

Crni zaposlenici dominiraju među zaposlenima na poslovima srednje razine digitalizacije – u uredskoj i javnoj administraciji, društvenim i socijalnim službama – te nisko zahtjevnim digitalnim poslovima poput prijevoza, osobne njege i održavanja. Hispanoamerikanci su podzastupljeni u visoko digitaliziranim profesijama vezanim uz financije, menadžment ili tehnologiju. Slabije su zastupljeni i u pravosuđu, prodaji i obrazovanju, koji se svrstavaju u poslove srednje razine digitalizacije.