Pad proizvodnje i izvoza farmaceutskih proizvoda i pripravaka

Vodeće trgovačko društvo u farmaceutskoj industriji u Hrvatskoj po ukupnom prihodu ostvarenom 2019. godine ostaje Pliva d.o.o. Ukupni prihod ovog trgovačkog društva čini 66 posto ukupnog prihoda deset vodećih kompanija sektora

106
farmaceutska industrija

Farmaceutska industrija u Hrvatskoj prošle je godine uglavnom imala dobre rezultate. Međutim, za očekivati je da će posljedice zaključavanja i mjera borbe protiv koronavirusa ostaviti traga i na rezultatima poslovanja ove djelatnosti. Već sada rezultati za prvih šest mjeseci koji uključuju i razdoblje zaključavanja ukazuju na određeno smanjenje proizvodnje i izvoza farmaceutskih proizvoda i pripravaka, navodi analitičarka Ljiljana Božić u novom izdanju Sektorskih analiza Ekonomskog instituta Zagreb.

Vodeće trgovačko društvo u farmaceutskoj industriji u Hrvatskoj po ukupnom prihodu ostvarenom 2019. godine ostaje Pliva d.o.o. Ukupni prihod ovog trgovačkog društva čini 66 posto ukupnog prihoda deset vodećih kompanija sektora.

Među vodeća tri proizvođača farmaceutskih proizvoda i pripravaka u Hrvatskoj ulaze Belupo d.d. i JGL d.d. Njihovi ukupni prihodi u prošloj godini značajno su niži od prihoda koje je ostvarila Pliva. Tri vodeća farmaceutska društva ostvarila su ukupno 84 posto ukupnih prihoda na razini deset vodećih u koje se, uz tri navedena trgovačka društva, svrstavaju još i Hospira Zagreb d.o.o., Genera d.d., PharmaS d.o.o., Krka-Farma d.o.o., Fidifarm d.o.o., Apipharma d.o.o. i BioGnost d.o.o.

Rast prihoda i bruto dobiti

Iz analize poslovanja deset vodećih farmaceutskih društava u 2019. razvidno je poboljšanje u odnosu na rezultate iz 2018. Ukupni prihodi povećani su za 15,2 posto na 7,21 milijardu kuna, dok je bruto dobit na međugodišnjoj razini utrostručena. U 2019. iznosila je 1,47 milijardi kuna.

Pokazatelji poslovanja deset vodećih trgovačkih društava u farmaceutskom sektoru u Hrvatskoj u 2018. i 2019.

farmaceutska industrijaNapomena: Koeficijent zaduženosti = ukupne obveze/ukupna imovina; koeficijent tekuće likvidnosti = kratkotrajna imovina/kratkoročne obveze; bruto marža = bruto dobit/ukupan prihod * 100; proizvodnost rada = ukupan prihod/broj
zaposlenih.
Izvor: Izračun autorice prema podacima Poslovne Hrvatske.

Deset vodećih društava zapošljavalo je 3,81 posto više zaposlenika te ostvarilo povećanje proizvodnosti rada od 11 posto. Poboljšana je i likvidnost na razini deset vodećih farmaceutskih društava. Koeficijent tekuće likvidnosti za deset vodećih društava prelazi 2, te prema tome općenito poduzeća nemaju problema s održavanjem tekuće likvidnosti. Zamjetno je i smanjenje zaduženosti na razini deset vodećih društava sektora. Vrijednost koeficijenta zaduženosti ukazuje da deset vodećih poduzeća sektora nije prezaduženo.

>>Mihael Furjan, Pliva: Usprkos izazovima u 2020. očekujemo rezultat na razini prošle godine

Međutim, analizira li se poslovanje pojedinačno za vodeća poduzeća sektora, mogu se uočiti neke iznimke. Iako su na međugodišnjoj razini prihodi vodećih društava općenito povećani, Krka-Farma, Fidifarm i BioGnost ostvarili su u prošloj godini nešto manje prihode nego je to bio slučaj godinu ranije. Najveće smanjenje ukupnog prihoda zabilježio je BioGnost, i to za 12 posto u odnosu na 2018. godinu.

Od onih koji su ostvarili prihode veće nego 2018. svakako treba spomenuti Apipharmu čije je povećanje ukupnih prihoda iznosilo 91 posto. Najveću proizvodnost rada u prošloj je godini imala Pliva. Kad je riječ o broju zaposlenih, treba napomenuti da je u prošloj godini devet od deset vodećih trgovačkih društava zapošljavalo više radnika ili održalo istu razinu zaposlenosti kao i 2018. Iznimka je jedino Krka-Farma u kojoj je broj zaposlenih smanjen za 4,3 posto na međugodišnjoj razini.

Likvidnost zadovoljavajuća

Koeficijent tekuće likvidnosti ukazuje da svih deset trgovačkih društava ima zadovoljavajuću sposobnost podmirenja kratkoročnih obveza. Naime, vrijednost koeficijenta tekuće likvidnosti niti u jednom od deset vodećih društava nije ispod granice od 1,5, koja se smatra minimalno prihvatljivom, a većina ih ima koeficijent tekuće likvidnosti veći od 2.

Među trgovačkim društvima na granici prihvatljive razine tekuće likvidnosti je PharmaS. Ostala farmaceutska društva čija je razina tekuće likvidnosti ispod 2 su Pliva, Apipharma i BioGnost.

Po pitanju zaduženosti većina trgovačkih društava u farmaceutskom sektoru stoji dobro. Nešto zaduženiji su Genera, PharmaS i Apipharma, te JGL čija je vrijednost koeficijenta zaduženosti na samoj granici prihvatljivog. Zahvaljujući povećanju ukupnih prihoda te velikom povećanju bruto dobiti, porasla je i bruto marža deset vodećih društava sektora. Najveću bruto maržu u 2019. imali su Apipharma, Fidifarm i Pliva.

Potrošnja lijekova smanjena

Učinci pandemije će se moći u potpunosti analizirati kad budu dostupni godišnji podaci, ali je već sada jasno kako su smanjen pristup pacijenata zdravstvenim uslugama te odgađanje pregleda, dijagnostičkih postupaka i zahvata koji nisu hitni zbog zaustavljanja širenja koronavirusa doveli do smanjene potrošnje lijekova na svjetskoj razini.

Prema pregledu EvaluatePharma, vodeći svjetski proizvođači farmaceutskih proizvoda i pripravaka već su korigirali svoje projekcije prodaje zbog utjecaja mjera borbe protiv pandemije bolesti COVID-19. Smanjenje očekivane prodaje u ovoj godini osobito je izraženo u kompanijama koje proizvode onkološke lijekove koji predstavljaju najprodavaniju skupinu lijekova. Lijekovi iz ove skupine najveći su generator prihoda najvećim svjetskim farmaceutskim kompanijama, a pretpostavlja se da je zbog smanjenja dijagnostičkih postupaka u mjesecima zaključavanja na svjetskoj razini dijagnosticirano značajno manje bolesti nego je slučaj u redovnom radu. Isto vrijedi za kronične bolesti i lijekove koji se mogu koristiti samo uz liječnički recept.

Cijelu analizu možete pogledati na internetskim stranicama Ekonomskog instituta Zagreb.

Pokazatelji poslovanja 10 vodećih farmaceutskih proizvođača u Hrvatskoj u 2019.

farmaceutska industrijaNapomena: Koeficijent zaduženosti = ukupne obveze/ukupna imovina; koeficijent tekuće likvidnosti = kratkotrajna imovina/kratkoročne obveze; bruto marža = bruto dobit/ukupan prihod * 100; proizvodnost rada = ukupan prihod/broj
zaposlenih.
Izvor: Izračun autorice prema podacima Poslovne Hrvatske.