Europska središnja banka (ECB) najavila je u petak da će sredinom listopada početi provoditi testiranja kako bi odlučila hoće li lansirati digitalni euro.
U izvješću u kojem su izložene prednosti i nedostaci pokretanja digitalnog eura, ECB navodi da bi takav potez “bio u skladu s ciljevima Eurosustava pružajući građanima siguran oblik novca u digitalnom svijetu koji se brzo mijenja”.
Za razliku od privatnih digitalnih valuta poput Bitcoina ili Facebookove Libre, digitalni euro bio bi pod okriljem središnje banke i bio bi nadopuna, a ne zamjena za gotovinu. Iza njega bi stajala središnja banka, što bi jamčilo stabilnost europske kripto valute.
“Euro pripada Europljanima i naša je misija biti njegov čuvar”, rekla je predsjednica ECB-a Christine Lagarde, koja je zagovarala izdavanje digitalnog novca od strane središnjih banaka još dok je bila na čelu Međunarodnog monetarnog fonda.
>>Lagarde: Središnje banke trebale bi razmotriti izdavanje digitalnog novca
“Europljani se sve više okreću digitalnim načinima potrošnje štednje i ulaganja. Naša je uloga osigurati povjerenje u novac. To znači da moramo osigurati da euro odgovara digitalnom dobu. Moramo biti spremni izdavati digitalni euro ako se ukaže potreba”, dodala je.
Da Europska središnja banka ozbiljno razmatra lansiranje digitalnog eura pokazuje i to da je u Uredu za intelektualno vlasništvo Europske unije nedavno registrirala zaštitni znak pod nazivom “digitalni euro”. To je potvrdio i glasnogovornik središnje banke.
Rizici za financijski sustav
ECB u izvješću naglašava da su financijske institucije i infrastruktura izloženi sve širem spektru rizika zbog povećanja udjela digitaliziranih platnih usluga.
Kibernetički napadi, prirodne katastrofe i pandemija predstavljaju potencijalne rizike jer mogu izazvati prekid rada sustava kartičnih plaćanja, internetskog bankarstva i podizanja gotovine s bankomata, što bi moglo “značajno utjecati na plaćanja u maloprodaji i nagristi povjerenje u cijeli financijski sustav”.
Održavanje fizičkog razmaka zbog pandemije mijenja navike plaćanja potrošača. Neki čak smatraju da se zaraza prenosi gotovinom i zbog toga izbjegavaju gotovinska plaćanja.
Povećavanje globalnog protekcionizma predstavlja još jedan rizik. Mnogi pružatelji usluga platnog prometa u Europi su stranog podrijetla, a “povećanje protekcionističkih politika” moglo bi dovesti do poremećaja u sustavu plaćanja, rekla je nedavno Lagarde. ECB mora osigurati da građani “ne budu isključeni iz sustava plaćanja zbog jednostranog djelovanja drugih.”
Digitalni euro predstavljao bi sustav za elektronička plaćanja koji bi ostati u uporabi čak i kada bi privatni segmenti financijskog sustava bili nedostupni, navodi se u izvješću.
No, ECB upozorava da bi digitalna valuta mogla i negativno utjecati na financijsku stabilnost.
Prema središnjoj banci, oko 79 posto svih plaćanja u europodručju na prodajnim mjestima i dalje su gotovinske transakcije, što iznosi više od polovice ukupne vrijednosti svih plaćanja.
Odluka do sredine iduće godine
ECB će 12 listopada pokrenuti javno raspravu o digitalnom euru, a paralelno bi se provodila testiranja. Odluku o pokretanju digitalnog eura središnja banka trebala bi donijeti do sredine 2021. godine.
Pokretanje digitalne valute iza koje stoji Europska središnja banka omogućilo bi stanovnicima europodručja da izravno polažu depozite kod ECB-a. To sada mogu samo kreditne institucije, vlade i druge središnje banke.
Yves Mersch, član izvršnog odbora ECB-a, podržao je stvaranje digitalnog eura ističući ranije ove godine da je novac javno dobro i da “može potaknuti povjerenje i ispuniti svoje ključne društveno ekonomske funkcije samo ako ga podrži neovisna, ali odgovorna javna institucija koja i sama uživa povjerenje javnosti i nije suočena s neizbježnim sukobima interesa kakvima su izložene privatne institucije.”
Govorio je o Libri, digitalnoj valuti koji planira pokrenuti Facebook, a kojom bi upravljala organizacija koja broji 28 članova. Libra bi bila vezana uz košaricu (čvrstih) nacionalnih valuta i druge imovine, kako bi se izbjegla volatilnost kakva je svojstvena bitcoinu i drugim kriptovalutama. U potpunosti je poduprta rezervama stvarne imovine, na čemu se temelji povjerenje u njenu vrijednost kao (kripto) valute.
>>Bitcoin vs Libra: Koje su ključne razlike između dviju kriptovaluta
Mersch također upozorava da će Libru pokrenuti “isti ljudi koji pred zakonodavcima u Sjedinjenim Državama i Europskoj uniji moraju odgovarati zato što zlouporabom osobnih podataka koje prikupljaju na svojim društvenim mrežema ugrožavaju demokraciju.
Izdavanje digitalne valute razmatra niz središnjih banaka širom svijeta, a Bloomberg procjenjuje da je tome najbliža Narodna banka Kine koja je daleko odmakla u komercijalnim testiranjima.
