Hrvatski građani u prosjeku mjesečno za štednju izdvajaju 549 kuna, što je 70 kuna odnosno 15 posto više nego lani, pokazalo je istraživanje o navikama štednje u Hrvatskoj koje je provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe. Prema istraživanju muškarci prosječno mjesečno za štednju izdvajaju 593 kune, a žene nešto manje, 507 kuna. Štednju važnom ili izuzetno važnom smatra podjednaki broj muškaraca i žena, njih 82 posto, navodi se u istraživanju provedenom u srpnju i kolovozu 2021. na uzorku od nešto više od 500 ispitanika
S obzirom na to da razdoblje niskih kamatnih stopa traje već duže vrijeme, kroz istraživanje se od ispitanika pokušalo saznati kako je to utjecalo na njihove navike. Četvrtina njih zbog toga ušteđeni novac drži na tekućem računu, 15 posto ispitanika novac je uložilo u kupnju nekretnine dok ih 37 posto nije zbog toga mijenjalo svoje navike vezane uz štednju.
Kada se govori o razlozima štednje, najviše ispitanika, 67 posto, štedi kako bi stvorilo zalihu za nepredviđene situacije, 43 posto kao financijsko zaleđe za sebe i obitelj, a nakon toga slijede razlozi poput štednje za mirovinu (18%) ili za edukacije i obrazovanje (10%). Manji postotak ispitanika štedi i za veće kupovine, kao što su kuća ili stan, automobil, mobitel i slično (16%), a neki štede i za putovanja (15%). Najviše ispitanika, 40 posto, štedi koristeći štedne račune, dok najmanji postotak, 3 posto, svoja sredstva ulaže u nekretnine kao oblik štednje.
>>Financijska pismenost: Koliko nam novaca treba za izvanredne situacije?
Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koje štediše u tim zemljama mjesečno izdvajaju za potrebe štednje, s prosječnih 344 eura prednjače Austrijanci, što je skok od 72 eura u odnosu na prošlu godinu. Slijede ih Slovaci sa 123 eura te Česi sa 119 eura, što i za jedne i za druge predstavlja porast od 10 eura. Uz Austrijance, najveći rast u iznosu štednje u odnosu na 2020. imali su Mađari s 19 eura, pa tako njihova štednja u prosjeku sada iznosi 82 eura mjesečno. Hrvati mjesečno uštede prosječno 72 eura, Rumunji 58 eura, dok Srbi štede 47 eura mjesečno. U svim državama najveći postotak ispitanika štedi kako bi imalo zalihu za ‘crne dane’, a postotak takvih najveći je u Slovačkoj, 94 posto.
Utjecaj pandemije koronavirusa na financijske navike
Ispitivanje je pokazalo da pandemija koronavirusa nije značajno utjecala na navike štednje. Naime, 77 posto ispitanika potvrdilo je da štedi otprilike jednake iznose novca kao i prije, pri čemu je u tu tvrdnju najuvjerenija skupina od 15 do 34 godine, njih 87 posto.
No, kada je riječ o utjecaju pandemije na opću financijsku situaciju, čak 50 posto ispitanika reklo je da je pandemija blago negativno utjecala na njihovu financijsku situaciju, 35 posto ispitanika smatra da pandemija na njih nije imala utjecaj, dok ih je 10 posto snažno pogođeno pandemijom.
Pandemija je u financijskom smislu različito utjecala na zemlje u srednje i istočne Europe pa tako 71 posto Austrijanaca i 67 posto Čeha smatra da pandemija uopće nije imala utjecaja na njih, dok je snažan negativan utjecaj imala na najveći broj građana Mađarske (18%), Srbije (18%) i Rumunjske (13%).
>>Kako koristimo debitne i kreditne kartice
Promjena koju je donijela pandemija vidljiva je i u promijenjenim navikama. Čak 47 posto ispitanika u Hrvatskoj tvrdi da sada više koristi beskontaktno plaćanje (karticom ili mobitelom) nego prije, što predstavlja najveću promjenu u usporedbi s ostalim zemljama SIE regije, a isti postotak ispitanika ovaj oblik plaćanja koristi u jednakoj mjeri kao i prije. Pritom je taj porast najvidljiviji u dobnoj skupini od 15 do 34 godine, u kojoj je 61 posto ispitanika ustvrdilo da beskontaktnim načinom sada plaća više nego prije. Tijekom pandemije promijenjene su i neke druge financijske navike građana, pa tako četvrtina ispitanika tvrdi da sada više koristi online bankarstvo, 34 posto ih općenito manje plaća gotovinom, a 26 posto ispitanika rjeđe posjećuje poslovnice.
Povjerenje u banke
Kada je riječ o tome kome građani najviše vjeruju kad su odluke o štednji ili investiranju u pitanju, obitelj i prijatelji i dalje zauzimaju prvo mjesto s 31 posto, a slijede osobni bankari ili drugi djelatnici banke s 21 posto. Posljednjih godina općenito raste povjerenje građana u banke kada se radi o rješavanju financijskih pitanja, pa je 2018. godine, kada je po prvi puta postavljeno to pitanje u istraživanju, 61 posto odgovorilo da vjeruje bankama, dok ih je ove godine isto odgovorilo 68 posto.
Sličnu razinu povjerenja u banke pokazali su ispitanici u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj (65%, 64% i 61%), dok najniže povjerenje u banke iskazuju Rumunji (56%) i Srbi (54%). U istom je razdoblju u Hrvatskoj raslo i povjerenje u online trgovine (s 20% na 36%), pružatelje usluga online plaćanja (s 18% na 32%), online banke (s 9% na 31%) i društvene mreže (sa 17% na 29%).
