Kakve nam promjene donosi 2024. kada govorimo o financijama

Od 1. siječnja na snazi su izmjene i dopune devet poreznih zakona. Zakonom o porezu na dohodak povećava se porezni odbitak s 530 na 560 eura, a prag za primjenu više porezne stope povećan je s 47.780 eura na 50.400 eura godišnje

248
[Ilustracija: Pexels / Pixabay]

Svake godine, pa tako i ove, 1. siječnja stupa na snagu niz novih zakona. Između ostaloga, ovoga puta mijenjaju se pravila oporezivanja dohotka, uvodi se mogućnost davanja napojnice putem platnih kartica, ukida se obveza dvojnog iskazivanja cijena u eurima i kunama, uvode se promjene u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, mijenjaju se i neki procesi u sustavu obveznog auto osiguranja, trgovine će moći raditi samo 16 nedjelja u godini, dio državnih službenika dobit će veće plaće, povećan je iznos minimalne plaće, na snagu je stupio i novi zakon o turizmu…

Izmjene u poreznom sustavu

Od 1. siječnja na snazi su izmjene i dopune devet poreznih zakona. Zakonom o porezu na dohodak povećava se porezni odbitak s 530 na 560 eura, a prag za primjenu više porezne stope povećan je s 47.780 eura na 50.400 eura godišnje.

Bruto minimalna plaća povećana je na 840 eura, dok je lani iznosila 700 eura. Neto iznos minimalne plaće ovisit će o stopi poreza na dohodak propisanoj od strane lokalne samouprave i osobnim odbicima, a u grubo će iznositi oko 677 eura.

Naime, ukinut je prirez, univerzalna niža stopa poreza na dohodak postavljena je na 20 posto, a jedinicama lokalne samouprave ostavljena je mogućnost da u određenom rasponu oko univerzalne stope same odrede stopu poreza na dohodak.

Među deset najvećih hrvatskih gradova maksimalnu nižu stopu poreza na dohodak od 23,6 posto odredio je Zagreb – to je stopa koja odgovara dosadašnjoj ukupnoj stopi poreza (20%) i prireza (18%). Slijedi Rijeka s 22,4 posto pa Pula, Slavonski Brod i Varaždin s 22 posto te Split s 21,5 posto. Osijek, Velika Gorica, Karlovac i Šibenik odlučili su se za univerzalnu stopu od 20 posto. Niti jedan od deset najvećih gradova nije iskoristio mogućnost da smanji stopu ispod 20 posto.

“Zagrepčani su uvijek imali najveći prirez u državi. To je situacija koju je bilo koji gradonačelnik prije mene mogao promijeniti. Nitko to nije učinio jer u Zagrebu se sufinancira više od 300 ustanova. Porezna stopa bit će jednaka ukupnoj dosadašnjoj stopi poreza i prireza”, rekao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

U Splitu je prirez iznosio 15 posto, a gradonačelnik Ivica Puljak tumači kako je porez smanjen, jer je nova niža poreza na dohodak postavljana kao da prirez iznosi 7,5 posto. “Dakle, jednom dijelu građana koji su plaćali prirez plaća će narasti za tridesetak eura u prosjeku”, rekao je Puljak.

U Rijeci bi plaće trebale porasti u prosjeku za 18 eura. “Prirez koji je u onom starom obliku iznosi 13 posto smanjen je na 12 posto, što znači da bi prosječna riječka obitelj s dvoje malodobne djece na mjesečnoj razini trebala imati primanja veća za 20 do 30 eura”, rekao je gradonačelnik Rijeke Marko Filipović.

Najmanje porezno opterećenje na plaće među četiri najveća hrvatska grada imat će Osijek. Plaće bi trebale porasti za tridesetak eura. “Plaće rastu jer Grad Osijek neće ukidanje prireza nadomjestiti povećanjem porezne stope na dohodak”, rekao je osječki gradonačelnik Ivan Radić.

Bjelovar i Sinj su gradovi koji su već ranije ukinuli prirez, a sada su odredili nižu stopu poreza na dohodak od 18 posto.

Turistička sjedišta planiraju nadomjestiti gubitke zbog ukidanja prireza povećanjem poreza na kuće za odmor te paušala za iznajmljivače. U Dubrovniku se, na primjer, porez na kuće za odmor povećava s 1,5 na 5 eura.

>>Što donosi nova runda rezanja parafiskalnih nameta

Minimalna plaća direktora/zaposlenog člana uprave u 2024.

Prema odredbama Zakona o doprinosima, od 1. siječnja 2024. mijenja se i minimalna plaća direktora (zaposlenog člana uprave). Minimalna mjesečna bruto osnovica za 2024. iznosi 1.014 eura. To je povećanje za 125,33 eura odnosno za 14,1 posto u odnosu na 2023. godinu, kada je minimalna mjesečna osnovica za obračun doprinosa za rad u punom radnom vremenu iznosila 888,67 eura. Za članove uprave zaposlene s nepunim radnim vremenom mjesečna osnovica određuje se razmjerno.

>>Minimalnu plaću za 2024. znamo, a kolika će biti osnovica za “direktorsku plaću”?

Umanjenje osnovice za obračun i plaćanje doprinosa u prvom mirovinskom stupu

Ovaj krug poreznih promjena donosi još jednu novinu: umanjenje osnovice za obračun i plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti (prvi stup mirovinske štednje) za zaposlene s mjesečnom bruto plaćom do 1.300 eura. To će pravo ostvarivati sve osobe u radnom odnosu, osim radnika koje je poslodavac izaslao na rad u inozemstvo. To znači da će pravo ostvarivati i zaposleni članovi uprave trgovačkih društava čija je plaća do 1.300 eura. Razliku doprinosa za prvi mirovinski stup podmirit će država, tako da radnici ne budu oštećeni kada je riječ o izračunu mirovina.

Izmjene Zakona o doprinosima za umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa stupile su na snagu od 1. prosinca 2023. Tako se umanjenje osnovice za doprinose primjenjuje već za plaće za prosinac, a koje se uobičajeno isplaćuju u siječnju 2024.

Ukupni mjesečni trošak odnosno “direktorska plaća” za 2024. godinu iznosi 1.181,31 euro (bruto plaća i doprinos za zdravstveno osiguranje). U odnosu na 2023. godinu povećanje iznosi 146,01 eura ili 14,1 posto.

Kao i kod minimalne plaće, neto iznos direktorske plaće ovisi o poreznim olakšicama te mjestu stanovanja zaposlenog, odnosno o stopi poreza na dohodak koju sada propisuje lokalna samouprava. Primjerice za samca u Gradu Zagrebu, ona će iznositi 768,30 eura.

Nova minimalna plaća direktora obračunava se za mjesec siječanj, a uobičajeno se isplaćuje u veljači.

>>Neoporezivi primici u 2024. godini

Veće plaće za državne i javne službenike

Veću plaću uskoro će primati učitelji, policajci, medicinske sestre, liječnici i svi ostali zaposleni u državnim i javnim službama. Novim zakonom o državnim službenicima i plaćama u državnim i javnim službama uvodi se jedinstvena platna lista i šesnaest platnih razreda s koeficijentima u rasponu 1 – 8 te dodatak na plaću za učinkovitost rada. Koeficijenti složenosti poslova propisivat će se uredbama Vlade: uredbom za državne i uredbom za javne službe.

Novi sustav plaća i nagrađivanja učinkovitosti rada odnosi se na oko 220 tisuća zaposlenih. Prema novim pravilima plaća će se obračunavati od ožujka (s isplatom u travnju). No, uredbi o koeficijentima još uvijek nema. Zbog toga je nedavno prosvjedovao Sindikat znanosti i visokog obrazovanja. U Sindikatu smatraju da bi ih Vlada zbog kratkih rokova mogla staviti pred gotov čin, odnosno odrediti koeficijente bez sindikata.

Iz Ministarstva pravosuđa najavili su pak da će uredbe, u dogovoru sa sindikatima, donijeti do kraja veljače.

Ukidanje dvojnog iskazivanja cijena

Od 1. siječnja više nije obvezno iskazivati novčane iznose u eurima i kunama. Ostaju samo euri, iako su potrošačke udruge tražile da se razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja cijena produži jer se mnogi građani još uvijek nisu priviknuli.

Šesnaest mjeseci dvojnog iskazivanja cijena je bilo dovoljno, smatra ministar financija.  “Ako se netko još uvijek nije naviknuo, ako mu fale kune ili kalkulira u kunama, unatoč tome što neće biti dvojnog iskazivanja cijena, svaku cijenu može podijeliti s fiksnim tečajem konverzije koji je poznat i vidjeti sam za sebe koliko je to u kunama. To je najmanji problem”, rekao je ministar Primorac.

Zanemarimo li ministrov lapsus s dijeljenjem cijene u eurima da bismo dobili cijenu u kunama umjesto množenja, možda je ipak trebalo uzeti u obzir da su druge zemlje uvodile euro u situaciji kada je inflacija ipak bila blaža. No, Marko Primorac je nedavno rekao kako cijene (hrane) nisu tema za njegovim obiteljskim stolom. Tamo se raspravlja, rekao je, “o strateškim stvarima, kao što je školovanje djece”. Cijene hrane brinu one s ispodprosječnim plaćama koji većinu te plaće troše upravo na hranu.

Osim toga, upitno je koliko je Vladi u interesu da se cijene mogu jednostavno usporediti s onima prije godinu dana. Tako, na primjer, analitičari tumače kako američki predsjednik Joe Biden ima loš rejting iako su ekonomski pokazatelji prilično dobri jer ljudi pamte da su cijene prije njegova mandata bile niže.

Kako bilo, cijene su takve kakve jesu i nema smisla razmišljati o tome kakve su nekada bile jer se na tu razinu više vratiti neće. Za mentalno zdravlje možda je bolje fatalistički prihvatiti cijene u eurima.

Zamjena kuna u eure

Od 1. siječnja 2024. više ne možete zamijeniti kune u eure u poslovnicima Financijske agencije, Hrvatske pošte niti u poslovnim bankama. Ako vam je u nekom džepu ili u kasici ostala koja kuna, možete ju zamijeniti isključivo u Hrvatskoj narodnoj banci. U Zagrebu. Prilikom zamjene kuna u euro u Hrvatskoj narodnoj banci neće biti ograničenja u količini koja se mijenja, niti naknade za zamjenu. HNB će trajno mijenjati novčanice kune, dok će se kovanice moći zamijeniti najkasnije do 31. prosinca 2025.

Građani će preostale kune moći zamijeniti osobnim dolaskom na šalter Hrvatske narodne banke, na adresi Zagreb, Franje Račkoga 5. Iznosi manji od 15.000 kuna moći će se, na osobnu odgovornost, dostaviti na zamjenu i putem poštanskih usluga na adresu: Hrvatska narodna banka, Direkcija za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb.

Za zamjenu gotovog novca kune u iznosu od 40.000 kuna i većem, ili u broju kovanica koji je veći od tisuću komada, dolazak treba prethodno putem adrese elektroničke pošte gotov.novac@hnb.hr, uz navođenje iznosa gotovog novca kune koji se namjerava zamijeniti. Ostali uvjeti zamjene kune u euro u Hrvatskoj narodnoj banci objavljeni su na internetskim stranicama HNB-a.

Na dan 14. prosinca ove godine od 500 milijuna komada novčanica koje su polovicom 2022. bile u optjecaju i pričuvama Hrvatske narodne banke, vraćeno je oko 438.600.000, odnosno 88 posto, ali od 3 milijarde kovanica u optjecaju vratilo se tek 760.500.000 komada, odnosno 25 posto. Na dan 13. prosinca 2023. u optjecaju je, prema podacima HNB-a, bilo još 4,66 milijarde kuna, što znači da je to preostala količina gotovog novca kune koju još naši građani mogu zamijeniti.

Ako ovaj podatak o preostaloj vrijednosti kune u optjecaju usporedimo s 14,7 milijardi kuna koliko je bilo u optjecaju na kraju prošle godine, riječ je o smanjenju od oko 68 posto. HNB napominje da, unatoč tome što se količina gotovog novca smanjuje, dosadašnja iskustva zemalja koje su uvele euro pokazuju da se nikada ne zamijeni cjelokupan gotov novac bivše valute.

Nakon povlačenja, kovanice kune se čuvaju u objektu u vojarni Croatia do proteka roka zamjene od tri godine. Novčanice kune se paralelno s povlačenjem iz optjecaja pohranjuju u trezore Hrvatske narodne banke te sukcesivno uništavaju na sustavima za obradu novčanica koji imaju mogućnost njihovog uništavanja i koji broje svaki izrezani primjerak.

Povećano oporezivanje kapitala i imovine te novo izdanje narodnih obveznica

U okviru paketa poreznih zakona povećane su porezne stope za oporezivanje kapitala, imovine i imovinskih prava s 10 na 12 posto, s 20 na 24 i s 30 na 36 posto. Cijeli učinak ovih promjena je malo manji od 6 milijuna eura. Riječ je o neznatnom povećanju, ali to je povećanje dio prihoda jedinica lokalne i područne samouprave čime im je Vlada htjela dati prostora da odrede niže stope poreza na dohodak.

Ministar financija Primorac najavio je pak za proljeće novo izdanje “narodnih” obveznica. Banke su najavile više naknade za svoje usluge, a u drugoj polovici godine očekuje se rast kamatnih stopa na stambene kredite s promjenljivim stopama.