Ukupni krediti poslovnih banaka na kraju srpnja iznosili su 252,4 milijardi kuna. Unatoč mjesečnom padu od 0,7 posto stanje kredita je u odnosu na kraj prošle godine više za 1,2 milijardi kuna, odnosno za 0,5 posto. Promatrano po valutnoj strukturi u istom razdoblju kunski krediti poslovnih banaka porasli su za više od 7 milijardi kuna dok su oni s valutnom klauzulom bili niži za 6 milijardi, navode analitičari RBA.
Iako je na valutni dio kredita utjecalo i blago jačanje kune, trend rasta kunskih kredita te pada valutnih kredita prisutan je već više od šest godina. Nominalan iznos ukupnih valutnih kredita od 141,7 milijardi kuna najniži je od travnja 2008. godine. Udio valutnih kredita u ukupnim kreditima kontinuirano se smanjuje od sredine 2012. kada je taj pokazatelj kreditne eurizacije iznosio 76,3 posto. Na kraju srpnja ove godine valutni krediti u ukupnim kreditima činili su 56 posto.
Promatrano prema sektorima više od polovine kredita plasirani su sektoru kućanstava. Nominalan iznos kredita sektoru kućanstava premašio je 129,7 milijardi kuna što je 5,2 milijarde više u odnosu na kraj 2018. Unatoč skromnom mjesečnom porastu od 0,4 posto, godišnja stopa rasta iznosila je 6,4 posto.
Prema podacima središnje banke, statistika na osnovu transakcija (isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana, što uključuje i prodaje plasmana u visini ispravka njihove vrijednosti) potvrđuje nešto snažniji godišnji rast plasmana stanovništvu koji je u lipnju iznosio 7,1 posto. Kod stanovništva osobito je izražena sklonost kreditiranja u domaćoj valuti dominantno kroz gotovinske nenamjenske kredite koji još uvijek rastu po godišnjim dvoznamenkastim stopama (11,6% na osnovu stanja).
Pad kredita poduzećima
Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima na kraju srpnja spustili su se na 81,5 milijardi kuna, te su na mjesečnoj razini bili niži za 1,4 milijarde kuna ili 1,7 posto. Godišnja stopa rasta ostala je negativna i četvrti mjesec za redom (-3,3%) pa ne iznenađuje da je ukupan iznos kredita poduzećima bio za 1,2 posto ili 993 milijuna niži u usporedbi s krajem 2018.
Prema navodima HNB-a u ovom sektoru prisutan je negativan učinak aktiviranja državnih jamstava izdanih brodogradilištima, ali i učinak provedbe nagodbe grupe Agrokor, jer je dio potraživanja kreditnih institucija prema domaćim kompanijama unutar grupe prebačen na inozemne kompanije unutar grupe.
>>Investicijski krediti poduzećima rastu, obrtni krediti padaju
>>Nastavlja se pad kamatnih stopa u hrvatskim bankama
>>HBOR omogućio poduzetnicima kamatne stope niže od 2 posto
Naposljetku, krediti središnjoj državi spustili su se na 32,9 milijarde kuna odnosno na najnižu razinu od siječnja 2011. Na godišnjoj razini stanje ovih kredita niže je 8 posto dok su u odnosu na kraj 2018. kreditne obveze središnje države prema bankama niže za 3,5 milijardi kuna ili 10,5 posto.
