Paneuropski platni sustav PEPSI izazov za VISA-u i Mastercard

Sustav pod nazivom Paneuropska inicijativa za platni sustav (Pan European Payment System Initiative - PEPSI) obrađivat će kartična plaćanja, transfere novca te mobilna plaćanja bez podrške Mastercardove ili Visine mreže

231
PEPSI Pan European Payment System Initiative

Dvadesetak vodećih banka iz Europske unije, među kojima su Deutsche Bank i Santander, spremno je predstaviti prijedlog novog europskog platnog sustava. Paneuropska inicijativa za platni sustav (Pan European Payment System Initiative – PEPSI) obrađivat će kartična plaćanja, transfer novca te mobilna plaćanja bez korištenja Mastercardove ili VISA-ine mreže.

Novi sustav plaćanja osmišljen je kao odgovor na dominaciju VISA-e  i Mastercarda, ali i tehnoloških kompanija poput Googlea, Applea, AliPaya i sličnih.

Cilj inicijative je stvoriti jedinstveno europsko rješenje za plaćanje, a obuhvaća plaćanje karticama, digitalnim novčanicima, plaćanja u trgovinama i putem interneta, transfer novca te podizanje gotovine.

Sustav se oslanja na europski sustav za instant plaćanja (TIPS – Target Instant Payment Settlement) koji omogućuje obradu novčanih transakcija u stvarnom vremenu. TIPS je Europska središnja banka (ECB) pokrenula 2018. godine.

Fragmentacija u načinu plaćanja

Posljednjih godina, uvođenjem paneuropske infrastrukture u okviru Jedinstvenog područja plaćanja eura (Single Euro Payments Area – SEPA), postignut je značajan napredak prema sigurnom, učinkovitom i integriranom europskom tržištu plaćanja. Ipak, fragmentacija još uvijek postoji u načinu kako ljudi plaćaju, bez obzira na to je li riječ o plaćanju na internetu ili na prodajnim mjestima, navodi Europska središnja banka koja, kao i Europska komisija, podržava incijativu.

“Deset europskih zemalja i dalje ima nacionalne kartične sheme koje ne prihvaćaju kartice iz drugih država članica EU-a. Također, raste broj inovativnih usluga, poput mobilnih novčanika, koje se nude samo na nacionalnoj razini. Trenutačna situacija privukla je inicijative globalnih sudionika kojima je cilj da prevladaju nedostatke prekograničnih plaćanja u maloprodaji izgradnjom novog ekosustava za odvojena plaćanja. U studenom 2019. Eurosustav je ponovno pokrenuo svoju strategiju plaćanja u maloprodaji, pozivajući na pojačanu suradnju između europskih dionika radi pružanja platnih usluga koje zadovoljavaju potrebe europskih kupaca i jačanja autonomije europskog tržišta plaćanja na malo”, navodi Europska središnja banka.

“Paneuropska inicijativa za platni sustav nastoji zamijeniti nacionalne sheme plaćanja putem kartica, interneta i mobilnog telefona te objediniti sustav plaćanja u cijeloj Europi, čime se uklanjaju postojeća fragmentacija. Budući da se temelji na shemi trenutnog kreditnog transfera SEPA (SCT Inst), sustav može koristiti moćne i sofisticirane postojeće infrastrukture, kao što je TARGET Instant Payment Payment (TIPS).”

Naknade na kartične transakcije

Takav sustav potencijalno predstavlja ozbiljan izazov kartičarskim mrežama koje, naravno, ne žele izgubiti unosno i obimno poslovanje kao što su prekogranična plaćanja u Europi.

Sustav PEPSI bi mogao pomoći bankama da povećaju prihode od platnih usluga, posebno uzimajući u obzir ograničavajuće propise o naknadama. U novom izvješću procjenjuje se da su zbog propisa (Interchange Fee Regulation – IFR) kojima su prije otprilike pet godina ograničene naknade na kartične transakcije u Europskoj uniji izdavatelji kartica izgubili oko 2,95 milijardi eura godišnjeg prihoda.

S druge strane, IFR nije utjecao na naknade u kartičarskim mrežama, što je kartičarima omogućili da kroz naknade prikupe godišnje oko 550 milijuna eura te tako povećaju svoje prihode. PEPSI bi pak omogućio bankama izdavateljima da smanje trošak koji plaćaju za naknade u kartičarskoj mreži te da povećaju svoje prihode kroz vlasničke naknade i druge taktike.

PEPSI bi mogao biti zanimljiv potrošačima u Europskoj uniji zbog sve većeg interesa za plaćanje debitnim karticama. Ali puni teže će biti istisnuti etablirane kartičarske kuće s njihovim vrlo čvrstih pozicija.

Plaćanje karticama – najčešći način plaćanja u EU

Debitna plaćanja su već neko vrijeme najčešći način plaćanja u Europskoj uniji. Zbog toga bi PEPSI mogao biti zanimljiv europskim potrošačima. Istraživanje Payments Europe pokazalo je da potrošači u EU u trgovinama i putem interneta plaćaju debitnim i prepaid karticama češće nego ijednom drugom opcijom. To, uz popularnost izravnog debitnog plaćanja kojim se u nekim europskim zemljama zaobilaze kartičarski tokovi, ukazuje da bi europski potrošači mogli biti zainteresirani za izravno plaćanje sa svojih transakcijskih računa. A upravo za to je namijenjen PEPSI jer će tako omogućiti velikim bankama da prikupe značajnu korisničku bazu.

Usprkos tome, bit će teško istisnuti s tržišta kartičare, posebno Mastercard i Visu koji imaju duboke korijene u Europi. Visa je u 2019. U Europi zabilježila 57,3 milijarde kupovnih transakcija, a Mastercard 38,3 milijarde, navodi se u Nilson Reportu. PEPSI će teško otkinuti dio tog kolača, tim više što su Mastercard i Visa uspostavili odnose s korisnicima svojih kartica i sve se više šire u ne-kartične segmente. Drugim riječima, za banke koje podupiru PEPSI nakon pokretanja novog sustava bit će veliki izazov kako potaknuti potrošače da ga prihvate te tako, ili na neki drugi način, zakompliciraju rad kartičara u Europi.

Među financijskim institucijama koje sponzoriraju projekt su sve vodeće francuske banke, Deutsche Bank i Commerzbank iz Njemačke, Santander iz Španjolske tei Banca Intesa Sanpaolo iz Italije.

Podrška ECB-a privatnim inicijativama za maloprodajna plaćanja

“Europska inicijativa za plaćanje morat će se boriti protiv rascjepkanosti europskih plaćanja u maloprodaji i trebala bi obuhvatiti sve zemlje eurozone, a naposljetku i čitavu Europsku uniju”, rekao je član Izvršnog odbora Europske središnje banke Fabio Panetta. “Predviđena učinkovita provedba i sve veći broj sudionika mogu ojačati ulogu europskih pružatelja usluga.”

Eurosustav će i dalje podržavati privatne inicijative za maloprodajna plaćanja pod uvjetom da ispunjavaju pet ključnih ciljeva: paneuropski doseg, ljubaznost s kupcima, ekonomičnost i sigurnost, europski identitet i upravljanje te, dugoročno gledano, globalni doseg.