U sjeni ruske invazije na Ukrajinu objavljen je podatak o snažnom dvoznamenkastom opravku hrvatskog gospodarstva tijekom 2021. godine koji je naposljetku rezultirao i izdašnim proračunskim prihodima i posljedično značajnim smanjenjem manjka proračuna opće države i javnog duga u odnosu na BDP.
Dostupni pokazatelji prvog tromjesečja upućuju na određeno usporavanje gospodarske aktivnosti i zamjetno pogoršanje raspoloženja potrošača koje je uvelike pod teretom sve snažnijih inflatornih pritisaka. Navedeno ne iznenađuje budući da rast cijena predvode hrana i energija koji potpiruju rastuća inflatorna očekivanja. Iako je Vlada donijela niz mjera za ublažavanje utjecaja rasta cijena na kućanstva, poduzetnike i socijalno ugrožene skupine vrhunac inflacije još uvijek je pred nama. Stoga ispunjenje inflacijskog kriterija iz Maastrichta čini se poprilično izazovno, ali ne i neostvarivo. Štoviše, analitičari RBA i dalje smatraju da će Hrvatska 1. siječnja 2023. postati 20 članica euro područja.
U ozračju visoke razine neizvjesnosti zbog rata u Ukrajini i posljedičnih poremećaja koji se osobito ogledaju u jačanju inflatornih pritisaka i već ionako prisutnih uskih grla u lancima opskrbe, RBA je smanjio prognozu rasta gospodarstva za cijelu 2022. na 3,5 posto, a zamjetno je povećao prognozu inflacije. Rizici da gospodarski rast bude niži ostaju izraženi. Naime, iako je izravna izloženost Rusiji i Ukrajini prilično niska, neizravni nepovoljni učinci rata, sankcija i kontra sankcija su neizbježni prvenstveno kroz značajno više cijene, vanjsko trgovinski kanal te kroz pogoršanje pokazatelja optimizma.
Sve veća nepredvidivost budućih kretanja u potražnji za robama i uslugama, kao i cijenama repromaterijala, umanjila je sklonost proizvođača prema investicijama. Ipak izdašnost i raspoloživost europskih sredstava zadržava naša očekivanja glede ovogodišnjih ukupnih investicija na razmjerno visokim razinama. Tijekom 2022. nastavit će se rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti, a janlitičari RBA oš uvijek ostaju pozitivni spram ovogodišnje turističke sezone.
Visoka energetska ovisnost Europe o Rusiji, ali i značaj nekih poljoprivrednih kultura i sirovina koje se uvoze s ukrajinskog i ruskog tržišta, prijetnja su za nastavak rasta u Europi. Štoviše, analitičari RBA ne isključuju “industrijsku recesiju” na prijelazu iz ove u slijedeću godinu. Unatoč tome sasvim je izgledno i stezanje monetarne politike Europske središnje banke, ne samo kroz smanjenje otkupa vrijednosnica već i kroz podizanje referentnih kamatnih stopa. Ukratko, iz područja negativnih kamatnih stopa i kod najkraćih dospijeća trebali bi izići već do kraja 2022. godine. Američki Fed već je započeo s ciklusom podizanja kamatnih stopa jasno naglasivši da je usmjeren na obuzdavanje rastućih inflatornih pritisaka.
Na financijskim tržištima povećana je averzija investitora prema ulaganjima u rizičnije klase imovine, a prinosi na izdanja državnog duga značajno su se povećali. U RBA smatraju da su u vrijednost financijskih instrumenata već visoko ukalkulirana očekivanja o zaokretu monetarne politike središnjih banaka. Međutim, ne isključuju zadržavanje volatilnosti na tržištima uslijed nastavka obaranja povijesno visokih stopa inflacije, a koje bi prema empirijskim istraživanjima trebale imati jasan učinak prigušivanja izvedbe na globalnim dioničkim tržištima i daljnji rast prinosa. Pritom bi zabrinutost zbog scenarija stagflacije trebala i dalje predstavljati uteg za izvedbu europskih dioničkih tržišta. Stoga očekuju bolju izvedbu američkog dioničkog tržišta u nadolazećem razdoblju.
