Nastavak fiskalne konsolidacije, slanje pisma institucijama Europske unije vezano uz ERM2 te podizanje kreditnog rejtinga države tri su izuzetno pozitivna događaja koja su obilježila godinu na izmaku s financijskog aspekta, istaknuo je predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck na blagdanskom druženju s novinarima.
“U ovom trenutku Hrvatska raste snažnije u usporedbi s većinom europskih zemalja tako da trend konvergencije postoji, ali sporiji je nego što bismo željeli. No, taj trend konvergencije nije posljedica bržeg rasta Hrvatske, nego sporijeg rasta vodećih zemalja Europske unije”, rekao je Schoefboeck.
Upozorio je predsjednik Uprave Erste banke na europske i međunarodne trendove. “Trgovinski rat je ipak malo oslabio. Obje strane nastoje smiriti tenzije i nadamo se da eskalacije neće biti. No, očekujem da će se nepredvidljivost međunarodne scene nastaviti. ECB je dobio novu čelnicu, ali politika ultra niskih kamatnih stopa će se nastaviti. To je dobro za zemlje koje su zadužene, ali nije dugoročno dobro za bankarski sustav, štediše ni za mirovinske sustave.”
“Negativne kamatne stope su”, tumači Schoefboeck, “možda dobre za gospodarstvo, ali sve što ulazi u negativni teritorij više narušava nego što doprinosi stabilnosti”.
Rasterećenje gospodarstva i investicije
Dodao je kako očekuju puno veće rasterećenje domaćeg gospodarstva, više investicija i manje regulacije vezane uz upravljanje i otvaranje tvrtki.
“Podržavamo reforma, ali zbog predizborne godine ne očekujemo previše koraka naprijed”, rekao je Schoefboeck.
Istaknuo je da je hrvatski bankarski sektor vrlo stabilan i visoko likvidan. “Trend negativnih kamata koji se s međunarodne razine prelijeva na hrvatski bankarski sektor je negativan za ukupnu sliku bankarstva, ali domaći bankarski sektor je vrlo adekvatno kapitaliziran i dovoljno likvidan da podrži sve potrebe financiranja građanstva i poduzeća. Ove godine imali smo blago smanjenje volumena kredita u korporativnom sektoru, ali to je više povezano s nekim jednokratnim efektima poput Uljanika i sličnih događaja kojima je naglo smanjena izloženost. Već u idućoj godini očekujemo blagi rast volumena kreditiranja”, razložio je predsjednik Uprave Erste banke.
“O tome se malo govori”, nastavlja Schoefboeck, “ali stabilnost i visoka likvidnost hrvatskog bankarskog sustava su naše komparativne prednosti. To su temelji da Hrvatska postane regionalno financijsko središte. Za to je potrebna visoka razina investicijske sigurnosti. Hrvatske banke prisutne su u susjednim zemljama, ali to se svodi na jednu do dvije zemlje. No, za mene nema niti jednog razloga da Hrvatska ne bude regionalno središte za neke institucije. Nadam se da ćemo ići u tom smjeru.”
Digitalizacija usluga i interna digitalizacija
Pad kamatnih marži će se nastaviti i u idućoj godini, a banke će se više fokusirati na digitalizaciju usluga, ali to ne znači nestanak poslovnica, poručuje Schoefboeck. “Erste banka vidi budućnost u novom, savjetodavnom modelu poslovanja. Intenzivno obnavljamo svoje poslovnice, ali fokus je na operativnoj efikasnosti, internoj digitalizaciji i digitalizaciji usluga.”
Osvrnuo se Schoefboeck i na stupanje na snagu direktive PSD2 kojom je otvorena mogućnost korištenja podataka drugih banaka uz pristanak klijenta. Erste banka razvila je tako aplikaciju KeksPay koja omogućava peer-to-peer transakcije te naplatu parkinga u 60 hrvatskih gradova bez naknade, a mogu je koristiti klijenti svih banaka. Aplikacija je privukla više od 80.000 korisnika, pozornost unutar Erste grupe, ali i kod hrvatske konkurencije.
>>Sada parking možete plaćati Keks Payom u 58 hrvatskih gradova
Schoefboeck je također naglasio da će Erste banka nastaviti razvijati time-to-market usluga. “Trend kastomiziranih usluga se nastavlja. U stvari, riječ je o dva trenda: standardizaciji usluga i prilagođavanja usluga klijentu. Ta dva trenda nisu kontradiktorna. Standardizacije se odvija preko internih procesa digitalizacije, a to omogućava da klijentima pružimo usluge koje oni žele i kada to žele.”
Erste banka će se fokusirati na dobrobit zajednice u kojoj posluje. Kako bi bolje razumjeli prosperitet na regionalnoj razini te što ga pokreće, te kako bi dobili dublji uvid u svakodnevni život u regiji Srednje i Istočne Europe, Erste Group je udružio snage s neovisnim think-tank Legatum Institutom. U posljednje tri godine objavili su zajednički Izvještaj o prosperitetu Srednje i istočne Europe.
Indeks prosperiteta
U trećem izdanju izvješća Hrvatska je u ukupnom svjetskom poretku zauzela 41. mjesto od 149 zemalja, dok bi cijela SIE regija, kada bi bila jedna država, zauzela 38. mjesto. Indeks prosperiteta Instituta Legatum (Legatum Prosperity Index™) izlazi izvan okvira makroekonomskih pokazatelja te prosperitet mjeri holistički, kao funkciju materijalnog bogatstva, ali istovremeno i društvene dobrobiti. Njime se mjere rezultati nacija povezani s prosperitetom u devet područja: ekonomska kvaliteta, poslovno okruženje, upravljanje, osobne slobode, društveni kapital, sigurnost, obrazovanje, zdravstvo i prirodno okruženje.
Izvješće je pokazalo da, iako su se životni uvjeti u SIE regiji nedvojbeno poboljšali, a plaće i razina zaposlenosti povećali, to ne znači nužno i povećanje zadovoljstva ljudi standardom života. Troškovi života rasli su više od prihoda, pa su primjerice cijene roba i usluga u proteklih sedam godina porasle između 98 posto (Mađarska) i 257 posto (Rumunjska), a prosjek EU iznosi 36 posto. Samo 15 posto ljudi u regiji SIE izjavilo je da živi ugodno sa sadašnjim prihodima, a srednja klasa osjeća se sve ranjivije.
Osim toga, u nekim zemljama SIE regije vidljiv je porast siromaštva zaposlenih. To je posebice izraženo u Rumunjskoj, gdje je usprkos svojim primanjima jedan od pet zaposlenih (18,9 posto) siromašan. U Hrvatskoj se to može reći za nešto manje od 6 posto zaposlenih.
Dostupnost stambenih jedinica povećava pritisak izazvan troškovima života. Stope vlasništva stambenih nekretnina vrlo su visoke (iznad 90 posto u Rumunjskoj, iznad 80 posto u Hrvatskoj i Srbiji te iznad 70 posto u Slovačkoj i Mađarskoj) zbog povoljnih cijena nekretnina nakon pada komunizma. No te stope ne odražavaju u potpunosti stvarnu situaciju.
Stambene nekretnine prenose se s generacije na generaciju, a članovi šire obitelji često žive zajedno, što dovodi do prenapučenosti tih nekretnina. Više od 40 posto Mađara, Slovaka, Bugara i Rumunja već sada živi u prepunim prostorima.
Obrazovanje kao temelj prosperiteta
Prema izvješću cijela SIE regija, uključujući i Hrvatsku koja je na svjetskoj ljestvici na 34. mjestu, ima poseban potencijal za rast prosperiteta u svom obrazovnom sustavu. Visoka razina obrazovanja – osobito iz tehničkih predmeta – karakteristična je snaga regije Srednje i Istočne Europe.
Potražnja za tercijarnim obrazovanjem eksponencijalno raste, najviše zbog želje za većim primanjima, pa je u nekim zemljama zabilježeno povećanje upisa na fakultete od čak 168 posto. Međutim, financiranje visokog obrazovanja od strane vlada u Srednjoj i Istočnoj Europi, mjereno udjelom u BDP-u, ne miče se od svega 30-40 posto razine uobičajene u zapadnoj Europi. Dodatne izazove predstavljaju prilagodba vještina studenata potrebama budućega tržišta rada te tzv. „odljev mozgova“, odnosno visoke stope migracije diplomiranih studenata u Zapadnu Europu, gdje mogu ostvariti veća primanja.
Zahvaljujući sve većem broju start-upova u digitalnome gospodarstvu, postoji stvaran potencijal koji bi gospodarstvo znanja mogao učiniti novim pokretačem rasta u regiji. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je prilagoditi vještine studenata potrebama budućega tržišta rada. Samo 38 posto mladih i 35 posto poslodavaca u SIE regiji slažu se da su diplomirani studenti spremni za rad. Poslodavci se žale da mnogi ne mogu primijeniti tehničke vještine na stvarne probleme. Idealno bi rješenje bilo uvođenje promjena kroz dugoročne strategije i politike od strane vlada te suradnju s privatnim sektorom.
Nepovjerenje u institucije
Društveni kapital u regiji SIE narastao je u proteklih deset godina – no regija je svejedno rangirana niže od Zapadne Europe, Sjeverne Amerike, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. U Hrvatskoj se društveni kapital nalazi na 109. mjestu te predstavlja najizazovniji aspekt prosperiteta. To znači da su stope povezanosti i povjerenja između stanovnika te između stanovnika i institucija relativno slabe, a to se odnosi i na druge zemlje SIE regije.
Nizak društveni kapital ima disproporcionalno velik učinak na sveukupan prosperitet regije SIE, budući da je presudan za dovršetak demokratske i tržišne tranzicije. Povjerenje je ključno za tržišnu raspodjelu rada i za pošteno i učinkovito kreditno tržište. Osim toga, zemlje s visokim početnim razinama društvenoga kapitala iskusile su manje ekonomskih problema između 2007. i 2016. godine.
