Prema objavi Eurostata potrošačke cijene u europodručju zabilježile su novu rekordnu godišnju promjenu u kolovozu. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, ubrzale su na 9,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine (+0,5% mjesečno), nadmašivši prijašnja tržišna očekivanja (+9%), navode analitičari RBA u svojoj analizi.
Cijene energije blago su usporile na 38,3 posto (u odnosu na 39,6% u srpnju), a cijene hrane ostvarile su dvoznamenkastu stopu rasta od 10,6 posto u odnosu na kolovoz 2021. Usporavanje rasta cijena energije potaknuto je nižim cijenama goriva, ali i objavom EU o budućem uvođenju mjera za smanjenje cijena električne energije odvajanjem od naglo rastuće cijene plina.
Iako cijene energije i hrane ostaju predvodnici ustrajne inflacije, ne treba zanemariti ni dinamiku temeljne inflacije koja ubrzanjem godišnje stope rasta na 4,3 posto upućuje na široko rasprostranjene cjenovne pritiske. Osim prestanka provođenja pojedinih fiskalnih mjera za ublažavanje troškova potrošačima, snažnijim očekivanjima o nastavku uzlaznog trenda inflacije pridonose i pritisci na rast plaća te pad vrijednosti eura, što kroz robnu razmjenu s inozemstvom i skuplji uvoz pojačava inflatorne pritiske.
Potencijalni ulazak gospodarstva u recesiju djelovao bi kroz smanjenu potražnju u suprotnom smjeru od inflatornih pritisaka premda bi to vjerojatno bilo nedovoljno za ublažavanje inflacije uslijed snažnog šoka na strani ponude. Stoga su u fokusu daljnji koraci Europske središnje banke i dinamika stezanja monetarne politike, koji će detaljnije biti obznanjeni javnosti na sastanku u rujnu. Intenziviranjem poremećaja u opskrbi plinom pridonijelo je i jučerašnje zaustavljanje protoka plina kroz Sjeverni tok 1 radi privremenog održavanja.
S druge strane Atlantika, rezultati izvješća istraživačkog instituta ADP signaliziraju usporavanje zapošljavanja u SAD-u u kolovozu uslijed rastuće zabrinutosti o usporavanju gospodarskih aktivnosti. Naime, broj platnih spiskova u poduzećima povećan je za 132 tisuće, što je za 136 tisuća manje nego u srpnju. Promatrano prema sektorima, uslužne djelatnosti zabilježile su najviše novozaposlenih. Iako je u kolovozu primjetno skromnije zapošljavanje, tržište rada i dalje karakterizira izrazita aktivnost uz kontinuirano snažnu potražnju za radom, što bi trebala nastaviti upućivati i objava (četvrtak, 1. rujna) zahtjeva za naknade (novo)nezaposlenima.
