Nakon što je donijela odluku o proširenju kapaciteta terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje te izgradnji plinovoda Zlobon – Bosiljevo, Vlada će od Europske komisije u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) zatražiti zajam od 3,6 milijardi eura za projekte u energetici, vodoopskrbi i odvodnji, obrazovanju te za obnovu nakon potresa, potvrdio je Zvonimir Savić, ekonomski savjetnik predsjednika Vlade i koordinator Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za Jutarnji list.
S već odobrenih bespovratnih 5,5 milijardi eura, Hrvatska će ukupno raspolagati s 9,1 milijardom eura koje mora investirati do sredine 2026. godine, do kada svi programi i reforme iz NPOO-a moraju biti završeni.
Među projektima o kojima će se pregovarati s Komisijom kako bi se financirali zajmom je izgradnja plinovoda od LNG terminala na Krku prema Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Mađarskoj.
Hrvatska do kraja kolovoza mora poslati prijedlog aneksa NPOO-a, a Europska komisija ima dva mjeseca za donošenje odluke. Uvjeti zajma su izuzetno povoljni: rok otplate je do 2058. uz poček od 10 godina. Kamatna stopa ne smije biti veća od one po kojoj se zadužuje Komisija uz kreditni rejting AAA.
