Hrvatska udruga poslodavaca predstavila je u srijedu najnovije, konačne rezultate HUP Skora za 2017, alata kojim se mjeri napredak reformi u 12 kritičnih područja nužnih za bolje poslovanje i život u Hrvatskoj u usporedbi sa zemljama EU 10. HUP skor za 2017. godinu iznosio je 36 bodova, što je 2 boda više nego prethodne godine. Usprkos napretku, Hrvatska je i dalje na začelju nove Europe i čini se da nema kapacitet za dovoljno brz gospodarski rast, ocjenjuju u HUP-u.
HUP Skor za 2017. pokazuje da Hrvatska ima najveći broj procedura plaćanja poreza od svih promatranih EU10 zemalja te značajan rast poreznog opterećenja od 2013. Omjer poreza, doprinosa i sličnih nameta naspram BDP-a povećan je s prosječnih 34 posto prije 2014. na aktualnih 36-37 posto. Taj negativan trend nije uspjela promijeniti ni prošlogodišnja mini porezna reforma. Hrvatska ima pozitivan fiskalni saldo jer je opterećenje strukturno poraslo, a to usporava zapošljavanje i rast.
“Ovu godinu Vlada je proglasila godinom u kojoj će intenzivirati reforme, a i ovaj rezultat pokazuje koliko nam je ubrzanje potrebno. Napredujemo vrlo polako i tim tempom nemamo šanse priključiti se najuspješnijima. Ključno je razumjeti da reforme nisu nešto što se provede jednom i tako ostaje desetljećima, a to je ono što mi imamo sada. Današnji svijet se brzo mijenja. Uspješne zemlje se kontinuirano prilagođavaju i vode računa o konkurentnosti. Upravo je u tome vrijednost HUP skora jer nam pokazuje gdje smo u odnosu na druge, odnosno prikazuje nam realno stanje”, istaknula je predsjednica HUP-a Gordana Deranja.
Hrvatska udruga poslodavaca posebno se osvrnula ne porezno opterećenje pozvavši još jednom Vladu da učini značajniji iskorak u smanjenju poreznih i drugih opterećenja koji otežavaju poslovanje i umanjuju izvoznu konkurentnost hrvatskih tvrtki.
Povoljne okolnosti za nastavak porezne reforme
“Sadašnja situacija i stanje proračunskih financija otvaraju prostor za nastavak započete porezne reforme i daljnje porezno rasterećenje tvrtki i građana. Situacija na tržištu rada ukazuje na potrebu smanjenja poreza i doprinosa na plaće kako bi one mogle rasti. Sadašnji rast ne prati rast produktivnosti i umanjuje ionako nisu profitabilnost hrvatskog gospodarstva. To je dugoročno neodrživo jer ugrožava rast i razvoj tvrtki pa i sama radna mjesta. Članice HUP-a mogu svako porezno rasterećenje plaća u potpunosti prenijeti na zaposlenike“, poručio je glavni direktor HUP-a Davor Majetić, dodajući kako je jasno da smanjenje opterećenja gospodarstva i građana mora biti praćeno reformama na rashodnoj strani proračuna.
Na tržištu rada zabilježeni su pozitivni pomaci, međutim skor je i dalje u crvenom području (s 20 povećan je na 24), što znači da kritično ograničava rast i razvoj. Nužna je daljnja fleksibilizacija radnog zakonodavstva u području zapošljavanja i otpuštanja što naročito opterećuje poslovanje manjih poduzeća.
Treće kritično područje su obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav (26/100). Pokazatelji cjeloživotnog obrazovanja i udjela visokoobrazovanih u populaciji 30-34 godine starosti su u padu, dok u drugim zemljama uglavnom rastu. HUP upozorava da će to negativno utjecati na gospodarski razvoj, osobito u industrijama koje se temelje na novim tehnologijama i znanju. Poslodavci su još jednom zazvali liberalizaciju obrazovnih usluga i poticaje za obrazovanje, mjere koje su do sada slabo korištene.
“Prestanimo samo raspravljati o reformi obrazovanja i pokrenimo konkretne promjene na svim razinama obrazovnog sustava. Kvaliteta obrazovanja ključna je za gospodarski i svaki drugi razvoj, a mi po svim usporedivim podacima ni u tom području nismo konkurentni u odnosu na druge. Znanja i vještine koje danas trebaju imati zaposlenici naša djeca uglavnom ne mogu dobiti unutar školskog sustava. U oblikovanju programa i pri definiranju upisnih kvota i dalje se premalo uvažavaju stvarne potrebe tržišta”, upozorila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.
Tradicionalno problematično pravosuđe i javna administracija
Prilikom predstavljanju HUP skora poslodavci su upozorili i na zabrinjavajuće slabe pokazatelje očekivanja trajanja zdravog života u Hrvatskoj, konstatiravši kako ohrabruje podatak da je na kraju prošle godine zaustavljen rast broja umirovljenika.
Od kroničnih problema i dalje se ističe područje pravosuđa sa skorom 33 od mogućih 100 koje bilježi pad u odnosu na 2016. godinu. Pad za dva boda bilježi i javna administracija koja ima skor 45.
Od pozitivnih promjena ističe se HUP skor investicijskih i poslovnih barijera (porastao je s 20 na 35) te fiskalna konsolidacija (s 32 na 36 u 2017. godini).
Na temelju predstavljenih rezultata HUP skora poslodavci su Vladi uputili tri konkretna zahtjeva koja smatraju prioritetima za pokretanje bržeg gospodarskog rasta i zapošljavanja:
- znatno smanjenje opterećenja rada za minimalno 2 postotna boda BDP-a u prvoj fazi, uz reforme koje će donijeti racionalizaciju rashodne strane proračuna radi očuvanja fiskalne discipline;
- olakšano zapošljavanje i otpuštanje radnika, naročito kod malih poduzeća koja stvaraju gospodarsku dinamiku i najviše doprinose zapošljavanju;
- hitna modernizacija obrazovanja kroz djelomičnu liberalizaciju, uvođenje sustava poticaja i sveobuhvatnu reformu.
