Lički škripavac je 32. hrvatski proizvod zaštićen na području cijele Europske unije, što potrošaču jamči da je riječ o autentičnom proizvodu. Proizvodnja ovog sira dopuštena je samo na zemljopisnom području Like od mlijeka krava uzgojenih na tom području, a način proizvodnje prenosi se s koljena na koljeno.
Odluka o tome da je Lički škripavac dobio europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla Europska komisija objavila je u Službenom listu Europske unije od 21. prosinca 2021. godine.
Lički škripavac je meki, masni sir cilindričnog ili četvero-uglastog oblika. Po površini je mliječno-bijele boje bez kore, a na presjeku zatvoren ili s manjim brojem mehaničkih otvora nastalih zadržavanjem sirutke tijekom oblikovanja sira. Okus mu je mliječno-slatkast i umjereno slan, a konzistencija karakteristično gumasta te škripi tijekom konzumiranja.
Način proizvodnje Ličkog škripavca prenosio se s koljena na koljeno i očuvao do danas, a svojstvo škripavosti, po kojem je dobio naziv, javlja se zbog visokog udjela mliječne masti i proteina u mlijeku, koje je posljedica specifičnog načina hranidbe krava na ovom području.
Proces zaštite naziva Lički škripavac započeo je u prosincu 2017. godine, kada je Udruga malih sirara Ličko-senjske županije “Lički škripavac” podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla.
“To je super proizvod, jednostavan, neutralan, zdrav svjež, nema dugo stajanja, tako da se sviđa širokoj masi ljudi”, rekao je Nikola Kolačević, predsjednik Udruge malih sirara Ličko-senjske županije “Lički škripavac”, prenosi Hrvatski radio. Europska zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla donijet će za petnaestak proizvođača u udruzi mnogo koristi u budućnosti, uvjeren je Kolačević.
“Meni osobno kao proizvođaču škripavca oznaka trenutno ne znači jako puno. Ali ima veliku potencijalnu vrijednost. Mi, članovi ‘Ličkog škripavca’, smo većinom mali proizvođači koji prodaju na lokalnom tržištu. Međutim, za svako potencijalno širenje i nastupanje na hrvatskom tržištu, a pogotovo u Europi, to bi moglo značiti jako puno”, ističe Kolačević.
Potražnja za škripavcem raste iz godine u godinu, a sir je primamljiv i zbog cijene od 60-ak kuna po kilogramu. Područje proizvodnje je većim dijelom u Ličko-senjskoj, a manjim u Zadarskoj i Karlovačkoj županiji.
Republika Hrvatska sad ima 32 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Registrirani nazivi proizvoda su:
- Krčki pršut,
- Istarski pršut/Istrski pršut,
- Drniški pršut,
- Dalmatinski pršut,
- Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres,
- Krčko maslinovo ulje,
- Korčulansko maslinovo ulje,
- Šoltansko maslinovo ulje,
- Istra
- Paška janjetina,
- Lička janjetina,
- Neretvanska mandarina,
- Ogulinsko kiselo zelje/ Ogulinski kiseli kupus,
- Varaždinsko zelje,
- Lički krumpir,
- Baranjski kulen,
- Slavonski kulen/Slavonski kulin,
- Dalmatinska pečenica
- Dalmatinska panceta.
- Malostonska kamenica,
- Zagorski puran,
- Zagorski mlinci,
- Slavonski med,
- Paška sol,
- Paški sir,
- Lički škripavac
- Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak,
- Međimursko meso ‘z tiblice,
- Bjelovarski kvargl,
- Brački varenik,
- Varaždinski klipič,
- Rudarska greblica,
