Negativni efekti koronavirusa već vidljivi u maloprodaji i turizmu

U turizmu, što obuhvaća smještaj i ugostiteljstvo, broj fiskaliziranih računa u posljednjem tjednu veljače u usporedbi s prethodnim tjednom manji je za 7 posto, a njihova vrijednost za 10 posto

231
negativni efekti koronavirusa
Ministar financija Zdravko Marić (izvor: Vlada RH)

Vlada je na sjednici u četvrtak razmatrala situaciju oko koronavirusa te utjecaj na gospodarstvo. Ministri iz gospodarskih resora ocijenili su da epidemija koronavirusa u prva dva mjeseca ove godine nije znatnije utjecala na hrvatsko gospodarstvo, ali da su prvi efekti vidljivi u drugoj polovini veljače.

“U ovom trenutku teško je procijeniti ukupni utjecaj. Određeni efekti su već vidljivi, ali koliko će njihova magnituda biti teško je u ovom trenutku procijeniti jer još uvijek ne možemo procijeniti dubinu i duljinu trajanja ove krize”, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

“Kada je riječ o statističkim podacima koji prate gospodarstvo odnosno financije, uvijek postoji određeni vremenski odmak zbog metoda prikupljanja podataka. Ali zahvaljujući poreznoj upravi i carinskoj službi ipak imamo određene podatke koje možemo pratiti na dnevnoj bazi. U tom kontekstu stanje u gospodarstvu u pravilu promatramo kroz najznačajniji prihod proračuna, a to je porez na dodanu vrijednost”, objasnio je Marić te dodao da se “u prva dva mjeseca prihodi od PDV-a, ali i ukupni prihodi državnog proračuna ispunjavaju očekivanom dinamikom”.

No, s obzirom na to da su prvi efekti koronavirusa vidljivi drugoj polovici veljače, zbog načina obračuna PDV-a i dinamike uplata poreznih obveznika, pravi efekti bit će vidljivi u ožujku, naglasio je ministar financija.

Marić: Za dublju sliku nedostaju ključne varijable

“Analizirali smo podatke o prometu gotovinom, odnosno fiskalizirane račune. U prva dva mjeseca vidljiv je porast broja izdanih računa i njihove vrijednosti, ali ako promatramo samo posljednji tjedan veljače, koji možemo okarakterizirati kao tjedan nakon izbijanja krize koji može biti zahvaćen utjecajem koronavirusa, i usporedimo ga s prethodnim tjednom, vidljiv je porast broja izdanih računa za 0,6 posto te vrijednosti računa za 9 posto. Na dvije djelatnosti efekti su vidljivi u kratkom roku, to su trgovina na malo i sve vezano uz nju te turizam”, rekao je Marić.

U trgovini na malo u posljednjem tjednu veljače broj izdanih računa manji je za 2,4 posto, a vrijednost fiskaliziranih računa veća je za 1,3 posto. U turizmu, što obuhvaća smještaj i ugostiteljstvo, broj fiskaliziranih računa manji je za 7 posto, a njihova vrijednost za 10 posto.

>>HGK: Koliki je utjecaj koronavirusa na poslovanje hrvatskih tvrtki

Marić je kasnije u razgovoru s novinarima pojasnio da ovi postotci “mogu zvučati malo jače”, ali da zapravo nije riječ o velikim iznosima.

“Kada govorimo o turizmu, veljača nije mjesec koji je jako veliki ponder u smislu ukupnih brojki. Svi dobro znamo da su vrhunac sezone srpanj i kolovoz te da u pravilu glavninu turističkih prihoda brojimo od Uskrsa. U konkretnom slučaju pad vrijednosti fiskaliziranih računa od 10 posto u odnosu na tjedan ranije, kada je njihova vrijednost iznosila 265 milijuna kuna, znači pad na 238 milijuna kuna.”

“Za bilo kakvu dublju sliku nedostaju ključne varijable, a to je da u ovom trenutku nitko ne može procijeniti koliko će kriza trajati i koliko će duboka biti”, zaključio je ministar financija Zdravko Marić.

Važan je drugi dio predsezone

Ministar turizma Gari Cappelli rekao je da je broj turista u sedam “morskih” županija u prva dva mjeseca ove godine na razini 2019., dok je broj noćenja veći za 4-5 posto. U kontinentalnim županijama broj turist i broj noćenja veći je na godišnjoj razini za 4-5 posto.

Cappelli je dodao da prvo tromjesečje u ukupnim turističkim prihodima sudjeluje s 4 do 5 posto, što je lani iznosilo oko 486 milijuna eura. Prvo polugodište sudjeluje u ukupnim prihodima s 27 posto što je prama lanjskim podacima oko 2,7 milijardi eura.

“Jasno je da je drugi dio predsezone jako važan. Ako se kriza zaustavi u sljedećih 30 dana, još uvijek možemo uhvatiti zamah i doći do ‘pozitivne nule’ te imati blagi rast u špici sezone”, rekao je ministar Cappelli te naglasio da za sezonu “nisu toliko važni Uskršnji praznici, koji su ove godine dva tjedna ranije nego lani, koliko Prvosvibanjski”.

“U posljednjih nekoliko dana nema novih rezervacija, ali važno je da nema otkaza za razdoblje od početka lipnja do kraja rujna. Dapače, booking za to razdoblje ide solidno, tako da možemo reći da ćemo biti na razini prošle godine”, nastavio je ministar turizma te ponovio da, ako virus bude obuzdan u idućih mjesec dana, još uvijek možemo dosegnuti prošlogodišnje rezultate.

“Imamo posebno pripremljene akcije za naša najvažnija tržišta – njemačko, austrijsko, francusko, mađarsko, češko…”

Istaknuo je ministar kako je naša velika prednost to što smo auto- destinacija: “Više od 70 posto turista u Hrvatsku dolazi automobilima. To je naša prednost u odnosu na, na primjer, Španjolsku I Portugal koje će u slučaju otkaza letova – trpjeti velike gubitke. Druga velika prednost je što se u Hrvatskoj događa last moment booking u svibnju, kada se rezervira smještaj za srpanj I kolovoz.”

Uskršnji “Tjedan odmora vrjedan” za domaće

Ministar Cappelli najavio je za Uskršnje praznike akciju “Tjedan odmora vrijedan” u kojoj će u dogovoru s osamdesetak tvrtki – među kojima su Croatia Airlines, hotelijeri, restorani, muzeji… – domaćim turistima ponuditi 50 posto popusta na turističke usluge.

“Prve prave rezultate vidjet ćemo nakon Prvomajskih praznika, kada nam dolaze slovenski I drugi turisti”, zaključio je ministar turizma Gari Cappelli.

Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je da je u Europi 4370 oboljelih, od toga je 114 smrtnih slučajeva. Po broju oboljelih prednjače Italija (3089), Njemačka (262), Francuska (285) i Španjolska (228).

>>Kako se nositi s koronavirusom na radnom mjestu

U Hrvatskoj je do srijede u 23 sata testirana 251 osoba, a deset ih je bilo pozitivno: tri u Zagrebu, pet u Rijeci te dvije u Varaždinu.

“Ova epidemiološka slika je obećavajuće jer je riječ je o samo tri žarišta I o svim importiranim bolesnicima. Njihovi kontakti su djelovanjem epidemiološke službe ubrzo detektirani I stavljeni pod nadzor. U Zagrebu I Rijeci su svi bolesnici od po jednog importiranog bolesnika, a u Varaždinu imamo dva izolirana slučaja”, rekao je Beroš.