Cijene nekretnina rastu unatoč pogoršanju ekonomske situacije

HNB upozorava da je daljnji rast cijena nekretnina unatoč pogoršanju ekonomske situacije jedan od potencijalnih okidača rizika koji bi mogli ugroziti financijsku stabilnost u zemlji

43
cijene nekretnina
Rastu cijene novosagrađenih nekretnina, dok cijene ravljenih nekretnina stagniraju ili padaju [foto: Točka na I media]

Koronakriza i potresi nisu uzrokovali pad cijene nekretnina u velikim gradovima, iako je promet nešto manji. No, tražena cijena raste znatno više nego realizirana, ističu u Udruženju za poslovanje nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Tako se, prema podacima portala Njuškalo, za stanove u Zagrebu u prosjeku traži 2159 eura po četvornom metru.

“Imamo trend rasta cijena, ali analize koje smo radili pokazuju da tražena cijena raste puno više od realizirane cijene”, kaže Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženju za poslovanje nekretninama pri HGK, za Hrvatski radio. Ranilović ističe kako rastu cijene novosagrađenih nekretnina, tako da “ta uprosječena cijena govori vrlo malo”.

Što se tiče realiziranih cijena, prosječena cijena na razini Hrvatske rasla je oko 6 posto na razini 2020 u odnosu na 2019. godinu. No, rast jako ovisi o dijelu Hrvatske u kojem se nekretnina nalazi, naglašava.

Promet pao za 11 posto

Promet nekretninama u 2020. pao je za oko 11 posto u odnosu na prethodnu godinu, no u gradu Zagrebu promet je u centru pao za 43 do 45 posto.

“Nekretnina je u ovim nesigurnim pandemijskim vremenima još uvijek interesantna kao investicija, ali investira se u novije zgrade, dok cijene rabljenih nekretnina stagniraju ili čak padaju”, kaže Ranilović te dodaje kako će na cijene utjecati subvencije stambenih kredita.

Da državni program subvencioniranja stambenih kredita potiče rast cijena nekretnina upozorava i Hrvatska narodna banka u svojoj najnovijoj publikaciji “Makroprudencijalna dijagnostika”, objavljenoj na njenim internetskim stranicama.

I HNB upozorava na rast cijena nekretnina

HNB upozorava da je daljnji rast cijena nekretnina unatoč pogoršanju ekonomske situacije jedan od potencijalnih okidača rizika koji bi mogli ugroziti financijsku stabilnost u zemlji. “Postoje neizvjesnosti u pogledu budućeg kretanja zaposlenosti i plaća”, koji mogu utjecati na financijski sektor”, navodi HNB.

“Usporedno s padom potrošačkog optimizma smanjila se potražnja kućanstava za kreditima, te su nastavili rasti samo stambeni krediti podržani programom subvencioniranja. Vrijednost ukupne realne imovine kućanstava znatno se smanjila nakon dva razorna potresa, dok relativno visoka razina cijena nekretnina smanjuje njihovu dostupnost.”

Trenutačna razina prosječnih cijena stambenih nekretnina na dosad najvišim razinama povezana je i s programom subvencioniranja stambenih kredita APN-a, ističu u HNB-u.

Upozoravaju da kod stanovništva dolazi do rasta udjela nenaplativih kredita, no prije svega pod utjecajem neosiguranih gotovinskih nenamjenskih kredita, dok se kod stambenih kreditni rizik zasad nije značajnije materijalizirao. No, dodaju u HNB-u, “tržište nekretnina u Hrvatskoj, pogotovo ako se promatraju aktivnosti izvan programa APN-a, obilježeno je niskom likvidnošću i utrživošću kolaterala”.

HNB podsjeća da je kvaliteta kredita privremeno potpomognuta moratorijima na kredite i ovrhe.