Nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske smatraju se jednim od najvrjednijih i strateški najvažnijih državnih resursa. No, već se desetljećima upozorava na njihovu slabu iskorištenost i neučinkovito upravljanje. Velik dio državnih nekretnina i dalje je napušten ili nije stavljen u funkciju javne ili komercijalne namjene.
Dosad su donesene dvije strategije upravljanja državnom imovinom, a zakonski okvir više je puta mijenjan.
Ambiciozni ciljevi
Trenutačno je u tijeku javna rasprava o prijedlogu novog strateškog okvira, koji ovaj put obuhvaća razdoblje do 2035. godine. Prema nacrtu Strategije, u idućih deset godina planira se ostvariti više od 1,23 milijarde eura prihoda od upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu države.
Za usporedbu, u razdoblju od 2016. do 2024. državni je proračun od upravljanja i raspolaganja nekretninama uprihodio nešto više od 224 milijuna eura, od čega se gotovo 70 posto odnosilo na prodaju zemljišta, stanova, poslovnih prostora i garaža.
Tri ključna smjera razvoja
Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i državne imovine definiralo je tri ključna smjera razvoja. Prvi se odnosi na povećanje investicijskog potencijala nekretnina od strateškog značaja kroz aktivaciju neiskorištenih objekata i kvalitetniju pripremu projekata. Drugi smjer uključuje učinkovitije upravljanje nestrateškim nekretninama, uz smanjenje tog dijela portfelja i bržu aktivaciju, dok se treći odnosi na upravljanje pokretninama privremeno oduzetima u kaznenim postupcima.
Uz dugoročnu Strategiju, u e-savjetovanje je upućen i godišnji plan provedbenih aktivnosti za 2026. godinu. Planom je predviđeno formiranje projektnih timova za osam strateških projekata, među kojima su tri u Zadarskoj županiji, dva u Istarskoj, te projekti na Korčuli, u Sisku i Delnicama.
Za 2026. godinu očekuje se više od 75 milijuna eura prihoda od upravljanja državnom imovinom. Od toga bi oko 35 milijuna eura trebalo pripasti državnom proračunu, 28 milijuna društvu Državne nekretnine, a ostatak lokalnim jedinicama.
Jadran u fokusu, ali i projekti u Zagrebu
Za deset projekata planirana je izrada detaljnih hodograma aktivnosti, pri čemu većina obuhvaća lokacije na Jadranu, ali i pojedine projekte u Zagrebu.
Za tri projekta – Turističku zonu Privlaka, Dječje selo Promajna i Kamp Peruštine – tijekom 2026. trebale bi biti dovršene predinvesticijske studije, ispitivanja tržišta i provedeni javni natječaji.
Uskoro se očekuje i raspisivanje javnog natječaja za Spomen-dom Kumrovec, kompleks površine 8400 četvornih metara, za koji su već iskazani interesi potencijalnih investitora.
Među planiranim mjerama je i kupnja nekretnina za smještaj tijela državne uprave, uključujući dvije zgrade u Zagrebu – objekt Hrvatske pošte u Branimirovoj ulici i zgradu Vjesnika.
