Stanovanje postaje sve veći problem diljem Europe. Kako bi ublažila krizu, u prosincu 2025. Europska komisija najavila je prvi Europski plan priuštivog stanovanja. Cilj je omogućiti građanima pristupačno, održivo i kvalitetno stanovanje.
Većina europskih zemalja već pruža neke oblike potpora za stanovanje u okviru sustava socijalne zaštite kako bi pomogla ljudima s niskim ili srednjim primanjima da si priušte stan ili kuću te tako spriječila beskućništvo i smanjila financijski teret za kućanstva s nižim primanjima.
U praksi potpore najčešće uključuju novčana pomoć za plaćanje mjesečne najamnine, pristup povoljnim ili državnim stanovima po nižoj cijeni, potpore za kupnju stana ili kuće te privremenu financijsku pomoć u slučaju da netko ne može platiti najam ili hipoteke.
Međutim, razina potpora značajno varira, što odražava različite nacionalne politike. Euronews Business analizirao je potpore za stanovanje u 31 europskoj zemlji kako bi istražio koje zemlje pružaju najveće potpore i koliko pojedine zemlje troše po osobi na potpore za stanovanje.
Podaci obuhvaćaju javne intervencije usmjerene na pomoć kućanstvima u pokrivanju troškova stanovanja: subvencije za najam, socijalno stanovanje i kupnju stanova ili kuća.
Prema podacima Eurostata, u 2024. stambeno zbrinjavanje činilo je 1,35 posto ukupnih ulaganja u socijalnu zaštitu u EU. To iznosi 66,5 milijardi eura, što odgovara 0,37 posto BDP-a EU, odnosno 148 eura po stanovniku.
Stambene potpore po osobi znatno variraju: od gotovo nula eura u Bugarskoj do 755 eura u Irskoj. Finska je druga s uložena 484 eura po stanovniku, a slijedi Velika Britanija s 406 eura.
Međutim, podatak za Veliku Britaniju potječe iz 2018. godine i možda nije potpuno usporediv s novijim podacima. Ipak, i dalje ukazuje na to da je Ujedinjeno Kraljevstvo među zemljama koje pružaju najveće stambene naknade.
Danska (375 €), Island (335 €), Njemačka (328 €) i Švicarska (327 €) također su uložile više od 300 eura po osobi za stambene naknade. Nizozemska (271 €), Francuska (234 €) i Švedska (200 €) zaokružuju prvih deset.
U tri zemlje ulaganja iznose između 100 i 199 eura: na Cipru (185 €), u Luksemburgu (130 €) i Belgiji (110 €). Sve ostale zemlje s dostupnim podacima u potpore za stanovanje ulažu manje od 100 eura po osobi.
Ako promatramo pet najvećih europskih gospodarstava, Italija (13 €) i Španjolska (36 €) ulažu znatno manje od ostalih.
Najamnine znatno variraju diljem Europe, a neke zemlje su znatno skuplje od drugih.
Kada se stambene naknade po osobi prilagode standardima kupovne moći (PPS), podaci se mijenjaju, ali ukupni poredak ostaje isti.
Prva je i dalje Irska (535 PPS), a slijede Finska (380) i Velika Britanija (331), s tim da su podaci za nju ponovo iz 2018. godine.
U nominalnom iznosu, najveći iznos za stambene potpore dodjeljuje Njemačka – 27,4 milijarde eura. To je više od dvije petine ukupnog iznosa potpora u EU. Unutar EU slijedi Francuska sa 16,1 milijardom eura, što je oko četvrtine ukupnog iznosa.
Među 31 zemljom, drugo mjesto zauzima Velika Britanija s 27 milijardi eura (podatak iz 2018.). Prema britanskoj vladi, očekuje se da će potrošnja za stambene potpore u financijskoj godini 2025.–2026. dosegnuti 37,8 milijardi funti (43,3 milijarde eura). No britanska definicija stambenih potpora može se neznatno razlikovati od metodologije Eurostata.
Ulaganja u stambene potpore premašila su 4 milijarde eura u Nizozemskoj i Irskoj, dok su u Italiji bila ispod milijarde eura.
Ukupno je 0,37 posto BDP-a EU dodijeljeno unutar mjera socijalne zaštite povezanih sa stanovanjem. Među zemljama EU, udio potpora u BDP-u kreće se od gotovo nula u Bugarskoj i Hrvatskoj do 0,99 posto u Finskoj. Slijede Irska (0,72%), Njemačka (0,63%), Danska (0,57%), Francuska (0,55%) i Cipar (0,52%) također ulažu više od 0,5 posto svog BDP-a za stambene potpore. Najveći udio na razini Europe (prema podacima iz 2018.) ima Velika Britanija – 1,11 posto.
>>APN odobrio 23,2 mil. eura za potporu mladima pri kupnji ili gradnji prve nekretnine
Eurostat ističe da su stambene politike u državama članicama raznolike te da im svrha često nadilazi okvire socijalne zaštite.
„Mjere mogu biti usmjerene na poticanje građevinske industrije, vlasništva nad stanovima, štednje i slično. Šire mjere nisu obuhvaćene podacima o [socijalnoj zaštiti]”, navodi Eurostat.
Prvi plan za poticanje priuštivog stanovanja na razinu EU
Nedavno predstavljeni Europski plan dostupnog stanovanja fokusira se „na povećanje ponude stanova, poticanje ulaganja i reformi, rješavanje kratkoročnih najma u područjima pod stambenim stresom te podršku najteže pogođenim građanima”.
„Uspjeh plana ovisit će o sposobnosti lokalnih razina da zadovolje te potrebe. Pristupačnost bi trebala biti naš cilj, a najpristupačnije stanovanje je javno, kooperativno i socijalno stanovanje”, rekao je Marco Corradi, predsjednik Housing Europe.
Tijekom posljednjeg desetljeća, između 2015. i trećeg kvartala 2025., cijene stambenih prostora u EU porasle su za 64 posto, a najamnine za 21 posto, pokazuju podaci Eurostata.
U nekim europskim zemljama ni puna plaća nije dovoljna za pokrivanje najma jednosobnog stana u centru grada, a u mnogima najamnina zauzima značajan dio prosječne neto plaće.
