Preliminarna procjena troškova obnove nakon potresa 5,6 mlrd eura

Preliminarne procjena uključuje cjelovitu obnovu samo bolnica i obrazovnih ustanova, dok bi u cjelovitu obnovu svih oštećenih objekata trebalo uložiti 13,3 milijardi eura

106
Zgrada u kojoj su Rektorat Sveučilišta u Zagrebu i dio njegova Pravnoga fakulteta je privremeno neuporabljiva

Preliminarna procjena obnove Zagreba i okolice nakon potresa od oko 5,6 milijardi eura uključuje cjelovitu obnovu, do razine trenutno važećih normi o otpornosti na potrese, bolnica i obrazovnih ustanova, dok bi cijena cjelovite obnove za sve oštećene objekte iznosila oko 13,3 milijarde eura, rekao je profesor Josip Atalić s Građevinskog fakulteta prilikom predstavljanja modela izračuna preliminarne procjene štete nastale od potresa koji je u ožujku pogodio Zagreb i okolicu.

Kada bi se napravile samo nužne, “kozmetičke” mjere, ukupni trošak obnove bi iznosio malo manje od 1,2 milijarde eura. To je bilo polazište za izradu ukupno sedam varijanti procjene troškova, a na kraju je odlučeno da je optimalna ona po kojoj se ukupna izravna financijska šteta procjenjuje na oko 5,6 milijardi eura, odnosno oko 42 milijarde kuna. S druge pak strane, kada bi se sve oštećene zgrade išle pojačavati na razinu danas važećih propisa, to bi stajalo 13,3 milijarde eura.

>>Zakon o obnovi Zagreba od četvrtka u javnoj raspravi

Četiri razine obnove

Načini obnove, uključuju četiri razine koje se nalaze i u predloženoj verziji zakona o obnovi.

Prva razina uključuje popravak nekonstrukcijskih elemenata, što pretpostavlja da je nosiva konstrukcija zgrade poslije potresa bez oštećenja ili s vrlo malim oštećenjima, a odnosi se na određene manje popravke pokrova, pregradnih zidova, dimnjaka i slično.

Druga razina obuhvaća višestambene zgrade i obiteljske kuće, a uključuje popravak ili zamjenu konstrukcijskih dijelova koji su oštećeni u potresu, uz određena poboljšanja konstrukcije građevine kao cjeline kako bi se postigla izvorna otpornost, po mogućnosti i pojačanja. Time bi se zadovoljilo oko pola trenutno važećih propisa.

Treća razina predviđa pojačanje konstrukcije kojom se povećava otpornost na djelovanje potresa do razine od oko 75 posto postojećih propisa i normi, a obuhvaća javne zgrade kao što su kulturni, vjerski i sportski objekti.

Četvrta razina podrazumijeva cjelovitu obnovu, odnosno zadovoljavanje razine otpornosti na djelovanje potresa propisane važećim normama, odnosi se na najbitnije javne zgrade, kao što su bolnice, škole, vrtići i fakulteti. Atalić je rekao kako je struka insistirala na maksimalnoj sigurnosti tih zgrada dok se “vagalo” u koju razinu uključiti višestambene zgrade i ostale javne zgrade.

>>Priručnik za protupotresnu obnovu postojećih zidanih zgrada

Predloženi model podrazumijeva da se pri obnovi obiteljskih kuća i višestambenih zgrada ne ide do razine maksimalne sigurnosti , no Atalić ističe kako je važno informirati građane o seizmičkoj otpornosti zgrada u kojima žive kako bi mogli sami donositi odluke o dodatnim ulaganjima u sigurnost.

Građani nisu svjesni rizika od potresa

Preliminarni troškovi obnove pojedine zgrade ovise o razini obnove i procjeni stupnja oštećenosti odnosno upotrebljivosti. Pri tome se ukupna površina oštećene zgrade množi s jediničnim troškom, pa se tako dobiva proračun izravnih troškova. Preliminarna procjena obnove ne obuhvaća indirektne troškove.

Atalić je upozorio da je potres u ožujku imao umjerenu magnitudu, a šteta je bila velika, te da je fond stambenih zgrada u Zagrebu vrlo star. Više od trećine stambenih jedinica u zgradama izgrađenima prije 1964. godine nisu projektirane da bi mogle izdržati djelovanje potresa. A zgrade se loše održavaju, jer građani većinom nisu svjesni rizika od potresa.