Hrvatska Vlada bi na današnjoj sjednici, u utorak, 17. ožujka, trebala donijeti prvi set mjera za pomoć gospodarstvu pogođenom učincima krize koji je izazvao koronavirus. Sektori koji već sada trpe posljedice su turizam i prijevoz, no udar sve više osjeća prerađivačka industrija, proizvodnja, a samim time I izvoz.
“Vlada će se u prvom setu mjere fokusirati na održavanje radnih mjesta i likvidnosti te na zaustavljanje kreditnih obveza fizičkih i pravnih osoba, a zatim će u drugoj ili trećoj iteraciji mjera srednjoročno i dugoročno osigurati da se hrvatsko gospodarstvo vrati na pozicije koje je imalo u jesen prošle godine”, rekao je ministar gospodarstva, obrta I poduzetništva Darko Horvat u HTV-ovoj emisiji Otvoreno u ponedjeljak.
Odgoda plaćanja na tri plus tri mjeseca
Ministar turizma Gari Cappelli najavio je konkretne mjere za sektor turizma koje obuhvaćaju odgodu plaćanja boravišne pristojbe, turističke članarine te koncesija na turističko zemljište u kampovima. Mjere će se donijeti za razdoblje od 3+3 mjeseca.
“Oko 100 tisuća malih iznajmljivača plaća boravišnu pristojbu u tri rate, krajem srpnja, kolovoza i rujna. Plaćanje paušala ćemo odgoditi na tri mjeseca pa ćemo odluke usklađivati sa situacijom. Kada vidimo kakva će biti sezona, donijet ćemo odluku o mogućem produženju odgode za daljnja tri mjeseca. Odgodit ćemo i plaćanje turističke članarine koja se plaća avansno na temelju prošlogodišnjih rezultata, te plaćanje koncesija na turističko zemljište u kampovima”, objasnio je Cappelli. Dodao je da se s jedinicama lokalne samouprave razgovara o odgodi plaćanja paušalnog porez koji mali iznajmljivači plaćaju po krevetu, a prihod je lokalnih jedinica samouprave. Država bi to trebala nadoknaditi jedinicama lokalne samouprave.
Podsjetio je kako je određivanje radnog vremene ugostiteljskih objekata pod ingerencijom Ministarstva turizma. Zakon će se izmijeniti tako da će u izvanrednim okolnostima jedino Nacionalni krizni stožer – a ne lokalni stožeri – moći donositi odluke o izmjeni radnog vremena.
Za zadržavanje sezonaca 11,5 mil. kuna
Ministar Cappelli osvrnuo se i na status oko 5000 sezonskih radnika u Hrvatskoj. “Sezonci” koji nisu još nisu povučeni i u idućih nekoliko mjeseci tretirat će se kao stalni sezonci, dobivat će plaću i zadržat će ista prava iako nisu kod poslodavca. Sezonci koji su povučeni će također imati pravo na pun osobni dohodak.
Cappelli je dodao kako će u program zadržavanja sezonaca u iduća dva do tri mjeseca biti plasirano oko 11,5 milijuna kuna. Dodao je kako će se razmotriti kvote za strane radnike s obzirom na to da su potrebe smanjene. “iskoristit ćemo priliku da angažiramo hrvatsku radnu snagu, jer se jedan dio radnika vraća iz inozemstva gdje dobivaju otkaze.”
Majetić: Nove restrikcije smanjuju poslovne aktivnosti
“Svakog dana se nešto dešava i nitko ne zna što će biti sutra. Nema grane koja neće osjetiti posljedice. Iz Kriznog stožera se najavljuju neke drastičnije mjere o radnom vremenu i kretanju ljudi, što znači da će biti još manje poslovnih aktivnosti. Za veliki broj tvrtki, posebno malih i srednjih koje čine najveći dio hrvatskog gospodarstva, kada im prestane poslovna aktivnost, kada nemaju prihode, postaje upitna isplata plaća i kako zadržati radnu snagu, a nakon toga postaje upitna likvidnost i podmirivanje svakodnevnih obveza poput parafiskalnih nameta, poreza, rata kredita…
Svjesni smo da se situacija može drastično pogoršati vrlo brzo, da može doći do novih restrikcija. Kroz stalne sastanke s Vladom pokušavamo pronaći mjere kako bismo osigurali radna mjesta, da radnicima osiguramo kakve takve plaće dok ne prođe vrhunac krize. Očekujemo da će taj vrhunac trajati dva do tri mjeseca, tijekom kojih će doći do zatvaranje nekih djelatnosti”, rekao je direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić.
Majetić je istaknuo da postoji niz nameta koje poduzetnici moraju plaćati, a nemaju smisla ako nema poslovnih aktivnosti – parafiskalni nameti, koncesije i slično. “Za takve namete treba donijeti odluku o neplaćanju, a ne o odgodi.”
“Kada govorimo o radnim mjestima, postoji mjera vlade za koju treba definirati jasne kriterije, da se za radnike koji će biti kod kuće država sufinancira dio plaće. Tako bi se osiguralo da ljudi imaju plaću iako ne rade, a poslodavac nema prihode.”
Prema prijedlogu, država bi tvrtkama u teškoćama za radnike koji ostaju kod kuće isplatila iznos minimalne plaće. Sredstva za ovu mjeru, barem djelomično, pokušat će se osigurati iz fondova Europske unije.
Povoljni zajmovi HAMAG-BICRO-a i HBOR-a
Ministar Horvat najavio je da će Hrvatska narodna banka kroz otpuštanje dijela rezervi osigurati tržištu veliki iznos likvidnih sredstva. Već od srijede ujutro tvrtke će, pod određenim kriterijima, moći aplicirati za povoljne zajmove. Hamag Bicro će poduzetnicima ponuditi mikro-kreditne linije za likvidnost u iznosu do 25 tisuća eura uz kamatnu stopu između 0,5 i jedan posto. Hrvatska banka za obnovu i razvitak ponudit će odgovarajuće kredite većim tvrtkama također po povoljnim uvjetima.
Direktor HUP-a Davor Majetić istaknuo je da će gospodarstvu trebati barem godinu dana da “popegla” efekte krize te da bi se krediti za likvidnosti trebali odobravati uz poček od 12 mjeseci.
“Prerano je da bismo formalizirali sveukupni set kriterija. Svi sektori koji će biti pogođeni utjecajem koronavirusa, svi poduzetnici kojima će drastično padati prihodi, svi poduzetnici koji kroz vlastitu likvidnost ili akumulaciju neće moći isplaćivati plaće, moći će aplicirati za više od milijardu kuna koliko će u prvom setu biti stavljeno na raspolaganje gospodarstvu”, rekao je ministar Horvat.
