Sudeći po ovogodišnjem Crnom petku ni cijela blagdanska sezona neće razočarati. Pokloni se kupuju bez obzira na krizu. Anketa magazina Ja trgovac pokazala je da je smanjen broj građana koji će na kupnju božićnih poklona trošiti najmanje iznose, a porastao je broj onih koji će trošiti više za ovu namjenu. Broj građana koji će izdvojiti do 200 kuna smanjen je na 18,6 posto.
S druge strane, broj onih koji će za poklone izdvojiti do 500 kuna porastao je na 32,4 posto (+0,8 p.p.), do 1000 kuna planira trošiti 21,3 posto građana (+3,2 p.p.), a više od 1000 kuna izdvojit će 6,5 posto njih (+0,5 p.p.). Svaki peti građanin ne planira kupovati božićne poklone: ove godine to je izjavilo 21,1 posto ispitanih, naprema 20,7 posto lani.
Da će ove godine potrošiti manje nego prošle godine kaže 38,6 posto građana, što je za 2 postotna poena više nego lani, dok je onih koji će potrošiti više ukupno 10,9 posto (+4,7 p.p.). Preostali ispitanici procijenili su da će potrošiti će otprilike isti iznos kao i prošle godine.
Da su se građani riješili pandemijskih okova govori i podatak da manji broj njih ove godine planira kupovati putem interneta: radije će ići u šoping centre. Kupnju dijela božićnih poklona preko interneta planira obaviti 49,9 posto građana, naprema 59,2 posto u prosincu prethdne godine.
Poraslo je i zadovoljstvo kupovinom božićnih poklona jer sada 46,1 posto ispitanika navodi da im to predstavlja zadovoljstvo (+5,4 p.p.), dok je manje građana kojima kupovina poklona predstavlja stres – njih je ove godine bilo 14,3 posto (-7,9 p.p.). Da im to predstavlja i stres i zadovoljstvo navodi pak 39,6 posto građana.
Nastavno na prikazani optimizam, rastao je i broj građana koji ove godine planiraju ići na skijanje ili zimovanje, s prošlogodišnjih 9,9 posto na 14 posto, što također govori o boljoj potrošačkoj klimi.
Istraživanje su tijekom studenog 2022. godine proveli magazin Ja trgovac i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 18 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.
