Rezultati kontinuiranog istraživanja potrošačke klime među građanima Hrvatske pokazuju značajan rast procjene financijske otpornosti. Prosječan broj dana – 114,3 (što je rast za 13,7 dana) u kojima bi građani mogli podmirivati troškove života svojeg kućanstva u slučaju da izgube glavni izvor prihoda i to bez posuđivanja novaca najveći je u zadnjih pet godina.
Iako još uvijek ne možemo biti zadovoljni stvarnom slikom stanja, jer čak 17 posto građana izjavljuje da nije u mogućnosti pokrivati vlastite troškove niti mjesec dana u situaciji gubitka glavnog izvora prihoda, može se konstatirati da građani Hrvatske raspolažu s višim, ili bolje upravljaju, vlastitim prihodima, pokazuje istraživanje Indeksa potrošačke i ekonomske klime koje agencija Improve prati od 2019. godine.
Rast cijena unatoč smanjenju inflacije
Pretpostavka je da viši prihodi dovode i do veće potrošnje. Iako inflacija pada, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju i dalje rastu (indeksi potrošačkih cijena u rujnu 2024. rastu 1,6% na godišnjoj razini, a u odnosu na mjesec prije rast je 0,3%, izvor: DZS).
Građani su svjesni da najveći dio primanja odlazi na hranu, što nikako ne upućuje na bolji standard življenja.
Rezultati istraživanja ukazuju na rast udjela onih koji smatraju da će u sljedećih godinu dana imati manju potrošnju kućanstva, kao i onih koji procjenjuju da će financijsko stanje njihovog kućanstva biti lošije.
Veći raspoloživi prihod trebao bi dovesti do rasta potrošnje. No, očito je da situacija u kojoj građani ne percipiraju bolje financijske uvjete u budućnosti tome ne doprinosi.
Krizne situacije (kao npr. lockdown u prvom kvartalu 2020., geopolitičke promjene s početkom 2022.) utječu na ljude na način da se oni više okreću štednji, nego potrošnji.
Potrošačka klima odražava financijski oprez građana
Pesimizam građana ogleda se i u procjeni indikatora koji su sastavnica indeksa ekonomske klime.
Okruženje u kojem živimo kada procjenjujemo da će gospodarsko kretanje zemlje biti lošije, ali i procjena kretanja nezaposlenosti, sigurno nije povoljno za daljnji rast standarda življenja.
Pad indeksa ekonomske klime
Sastavnice indeksa ekonomske klime:
Pad indeksa ekonomske klime ukazuje na određene probleme u gospodarstvu što onemogućuje da građani percipiraju koristi od trenutne situacije u kojoj se nalaze, pa makar bili u kategoriji onih čija je plaća povećana.
Rezultati i drugih provedenih istraživanja u Hrvatskoj ukazuju na isti smjer.
- Samo 19 posto građana smatra da zemlja ide u dobrom smjeru (Crobarometar, rujan 2024).
- Samo 13 posto građana smatra da će upravljanje hrvatskom ekonomijom biti bolje u budućnosti nego danas (Valicon, srpanj 2024).
Država je novac mogla iskoristiti na različite načine, a sada ih je usmjerila na rast plaća u javnom sektoru.
Najveći pesimizam glede ekonomske klime uočava se kod mladih. Ako oni nisu sigurni u mogućnost zapošljavanja i ako ne vide pozitivan smjer razvoja gospodarstva u Hrvatskoj, hoćemo li ih bilo kakvim politikama uspjeti zadržati u našoj zemlji?
O istraživanju: Agencija Improve na kvartalnim razinama provodi istraživanje na nacionalno reprezentativnim uzorcima za online populaciju stariju od 16 godina. Veličina uzorka jednog vala je 1.000 ispitanika.
