“Istri smo otvorili put za najveću investiciju u povijesti naše zemlje od neovisnosti, a to je željeznički tunel kroz Učku. Nakon puno inicijativa i razgovora, prošla je naša ideja za izradu planova kako bi se takozvane prometno izolirane regije poput Istre povezale s ostatkom zemlje”, rekao je europski zastupnik Valter Flego (IDS/Renew) na raspravi Odbora za promet prilikom završetka pregovora o europskoj prometnoj mreži.
Flego očekuje da će Odbor za promet ovaj dogovor potvrditi u veljači, a Uredba bi bila usvojena na zadnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u ovom mandatu.
“Ovo je idealan trenutak za naš poluotok, s obzirom na to da smo uspjeli uključiti dionicu od Pule do Trsta u europsku prometnu mrežu, i sada ostaje drugi krak spoja istarskih željeznica kroz tunel Učku prema Rijeci i Zagrebu”, istaknuo je Flego. Istra je, naime, jedina regija bez željezničke veze s ostatkom Hrvatske. Ovim dogovorom ostvarene su sve pretpostavke za konkretan početak aktivnosti na izradi studije za željeznički tunel kroz Učku.
“Punih deset godina Hrvatska je čekala na reviziju europske prometne mreže. Kao najmlađoj članici Unije, i na mnogim poljima nažalost najmanje razvijenoj, ovo za nas ima ogroman značaj. Postignutim dogovorom osigurali smo 26 milijardi eura za izgradnju novih 450 kilometara željezničke veze i 430 kilometara cesta, a osam hrvatskih morskih i zračnih luka ucrtali na europske prometne pravce, što znači da se europski novac sad može koristiti za njihov daljnji razvoj”, navodi europarlamantarac iz Istre.
“Tema koridora je sada vrlu aktualna i odlično je da će Rijeka biti na tri koridora i da će željeznica ići kroz Istru. Ali prema Sloveniji i Italiji. No, cijelo vrijeme razmišljam kako da željeznički tunel kroz Učku postane stvarnost. Sada je napravljen prvi, ali stvarno veliki korak, da uz pomoć europskih fondova, nakon što ova procedura bude završena, a vjerujem da će to biti u travnju, možemo razmišljati o izradi studije odnosno o početku pripremnih aktivnosti za taj ogroman projekt”, rekao je Flego.
Dogovorom Komisije, Parlamenta i Vijeća, ključna prometna čvorišta – Rijeka, Zagreb, Osijek, Varaždin i Split – do 2030. moraju razviti Održive planove mobilnosti, razvijati multimodalnost te čisti javni prijevoz, kako bi postali najzelenijim hrvatskim gradovima te čvorištima ključnih prometnih pravaca. U slučaju nepoštivanja dogovora, odnosno kašnjenja projekata, Hrvatskoj slijedi kazna Komisije. Naime, prije prijave projekata Komisija će provjeriti stvarnu mogućnost realizacije prijavljenog projekta. Bude li projekt odobren, on mora biti i završen u zadanom roku. U protivnom će Europska komisija provesti postupak protiv zemlje koja kasni i time koči razvoj EU prometne mreže.
Navodi kako će Odbor za promet ovaj dogovor potvrditi u veljači, a usvajanje Uredbe očekuje se na zadnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u ovom mandatu.
