Puno je toga napisano o nedostatku povjerenja u današnjem radnom okruženju. I to nas ne treba čuditi: Gallupovo istraživanje iz 2023. pokazalo je da samo 21 posto američkih zaposlenika snažno vjeruje liderima u svojoj organizaciji. A nedostatak povjerenja rezultira lošim posljedicama: zaposlenici se povlače u sebe, inovacije usporavaju, a fluktuacija povećava, piše Julia Herbst na portalu Fast Company.
A povjerenje je fluidna stvar. Obnoviti narušeno povjerenje je izuzetno teško. “Umjesto da pričaju i pokušavaju izgraditi povjerenje kao da je to novi proizvod, nešto što nema izravne veze s liderima ili kompanijom, lideri bi se trebali usredotočiti na izgradnju pouzdanosti”, navodi suradnica portala Fast Company Ludmila Praslova.
“Razmislite o iskrenom, dugoročnom prijateljstvu. To se ne može uspostaviti tako da se nekome kaže moram ti se svidjeti“, objašnjava. “Takav odnos proizlazi iz istinskog podržavajućeg ponašanja. Slično tome, dugoročno povjerenje, psihološka sigurnost, lojalnost i drugi željeni psihološki ishodi kod zaposlenika ili kupaca ne mogu nastati samo tako. Povjerenje se mora zaslužiti, a sve počiva na pouzdanosti”, pojašnjava.
Ako je jedan od vaših ovogodišnjih ciljeva, kao vođe tima, poboljšati pouzdanost i povećati angažman zaposlenika, evo tri stvari na koje biste se trebali usredotočiti.
1. Budite iskreni o svojim slabostima
Jesu li zaposlenici iznijeli povratnu informaciju o frustracijama ili izazovima na radnom mjestu, bilo osobno, bilo putem ankete o angažmanu zaposlenika ili tijekom izlaznih intervjua?
Biti osjetljiv na povratne informacije i artikulirati kako na temelju tih informacija planirate djelovati drugačije u budućnosti – ključan je prvi korak. Hoćete li komunicirati transparentnije? Hoćete li dati prioritet dobrobiti zaposlenika ponudom novih pogodnosti? Hoćete li angažirati dodatnu podršku za preopterećene radnike?
“Četiri su elementa na kojima se povjerenje temelji: kompetencija, pouzdanost, iskrenost i briga”, piše suradnica portala i karijerna trenerica Sara Sabin. Ističe kako je provođenje revizije za svako od ta četiri područja, kako bi se stekao uvid u to gdje su slabe točke – početak te dodaje kako nakon toga možete odrediti što biste mogli poduzeti kako biste poboljšali situaciju.
A kada govorimo o tome, imajte na umu da izgradnja povjerenja zahtijeva više od pukog javnog obvezivanja te da postoji stvarni rizik ako obećate promjenu, a to ne ispunite.
“Najbolji način da pokažete kako cijenite doprinos zaposlenika je da na temelju njihovih sugestija poboljšate procesa”, piše Praslova. “Kada zaposlenici vide da vodstvo radi pošteno i pravedno, povjerenje organski raste. S druge strane, ako je traženje povratnih informacija samo vježba da biste potvrdno označili kućicu na papiru ili, još gore, svojevrsna zamka, povjerenje je srušeno”.
2. Češće delegirajte
Povjerenje je dvosmjerna ulica. Šefovi prečesto imaju problema s povjerenjem u nastojanju da provedu svoju viziju i zapletu se u tu zamku. Tako usporavaju rast svog tima i koče napredak.
“Neki lideri oklijevaju delegirati detalje”, piše Chris Lipp, autor i profesor komunikacije menadžmenta na Sveučilištu Tulane. “Takvi lideri zapnu u mikromenadžmentu. Nemogućnost delegiranja i želja za mikroupravljanjem često su stanja koja proizlaze iz straha. Taj strah crpi našu osobnu snagu, a crpi i snagu onih ispod nas da kreativno doprinesu.”
3. Planirajte prije krize
Profesionalne krize sigurno će se pojaviti i važno je imati plan prije nego što se pojave, piše bihevioralni znanstvenik i suradnik Art Markman. To uključuje razvoj plana komunikacijske strategije – i za klijente i za zaposlenike.
“Vaš komunikacijski plan mora uključivati ključnu publiku koja će željeti informacije”, piše Markman. “Zaposlenici će htjeti znati da se ključni problemi rješavaju, postoji li rizik za njihova radna mjesta i kakav bi učinak kriza mogla imati na njihov svakodnevni radni život. Vanjski dionici će željeti informacije o potencijalnim prekidima usluge ili drugim utjecajima koje kriza može imati na njih.”
Također je važno kritički razmisliti o tome koga želite u svom timu kada se pojavi problem. Odigravanje različitih potencijalnih scenarija može vam pomoći da učinkovitije odgovorite kada se problem doista dogodi. Upravo to će vam dati vam jasnu prednost kada je riječ o održavanju povjerenja među vašim timom.